Državno izborno povjerenstvo ima predsjednika, četiri potpredsjednika i četiri člana, s time da je predsjednik DIP-a zapravo predsjednik Vrhovnog suda. Bivšem predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi mandat je istekao 20. srpnja, a funkcija je ostala upražnjena nakon što je Sabor odbio potvrditi Milanovićevu kandidatkinju, profesoricu s Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević. Do izbora nove čelnice ili čelnika Vrhovnim sudom upravlja zamjenik predsjednika Marin Mrčela.

Na dan u kojem je Sessi istekao mandat DIP je odlučio je da će potpredsjednik Damir Kontrec obavljati dužnost predsjednika Povjerenstva. Istog dana predsjednik Milanović poručio je da je na čelu Vrhovnog suda nelegitimna osoba te da DIP nema predsjednika jer nije položio prisegu pred Hrvatskim saborom. 'Ako toga nemamo, onda nam ne trebaju ni Vlada ni Sabor', dodao je.

Iz Grada Pazina poručuju da će datum izbora za Gradsko vijeće biti poznat nakon što Vlada raspiše izbore. U četvrtak navečer propao je i treći pokušaj konstituiranja Vijeća jer jedini kandidat za predsjednika, SDP-ovac Boris Demark, nije dobio potrebnu većinu glasova.

Legalnost izbora u Pazinu neće se moći dovesti u pitanje, smatra ustavni stručnjak Mato Palić.

'Mislim da neće biti problema. Članovi DIP-a su na nedavno održanoj sjednici odlučili da sad već bivšeg predsjednika Sessu mijenja jedan od njegovih potpredsjednika, g. Kontrec. To je u skladu sa Zakonom o DIP-u, kao i Poslovnikom o radu. Prema tome, ti izbori moći će se provesti i DIP će moći odlučivati o eventualnim prigovorima kandidata za članove predstavničkog tijela, odnosno Gradskog vijeća', izričit je Palić.

Ipak, problematična je već sama činjenica da trenutačni postav DIP-a čini osam članova, umjesto devet, koliko ih je u redovnom sastavu.

'To je sad jedino teoretska mogućnost, s obzirom na paran broj članova DIP-a, da ne mogu donijeti odluku ako se podijele u glasovima, što je nerealno. Nikad se to nije dogodilo, oni su u pravilu jednoglasni ako odlučuju o povredi zakona koji uređuju lokalne izbore u postupku kandidiranja ili ako se radi o nekakvoj povredi zakona koja se veže uz pravo glasanja i rezultat izbora', navodi Palić.

On se u biti slaže s predsjednikom Milanovićem u tome da jedan od potpredsjednika DIP-a, u ovom slučaju g. Kontrec, nema isti legitimitet poput predsjednika Vrhovnog suda, po poziciji i predsjednika Povjerenstva te potvrđenog u Saboru.

'Tu vrstu legitimiteta o kojoj govori Zoran Milanović dobiva samo predsjednik Vrhovnog suda, kojega na tu funkciju, a na njegov prijedlog, izabere Sabor. Tim više, to je dodatan argument da se pokuša, ako to već dosad nije išlo, ipak izabrati nekoga na čelo Vrhovnog suda, tako da se nakon trećeg javnog poziva oko toga postigne nekakvo suglasje između predsjednika države i predsjednika Vlade po uzoru na onakvo koje među njima postoji, primjerice, o položaju Hrvata u BiH i prestanku važenja epidemioloških ograničenja', upućuje Palić.

Unatoč tome, on smatra da će se izbori u Pazinu definitivno moći provesti i da će biti legalni u dijelu koji se odnosi na postupanje DIP-a.

'Sama legalnost izbora neće se moći dovesti u pitanje iako to nije onakva situacija kakva je definirana u samom Ustavu, prema kojemu predsjednika Vrhovnog suda bira Sabor. Činjenica je da trenutno nemamo predsjednika koji je izabran u Hrvatskom saboru, tu mogućnost predviđa Zakon o sudovima, a to je zapravo varijanta ‘b’, odnosno ‘nužno zlo’ – pritom ne mislim na g. Mrčelu - da se premosti ovo razdoblje dok Hrvatski sabor ne izabere novog predsjednika. Netko mora obavljati te poslove uprave na svakom sudu, a jednako tako u DIP-u', zaključuje Palić.