Tradicionalnu ljudsku prehranu bogatu prirodnim mastima zamijenila je jeftina procesirana hrana prepuna šećera, škroba, glutena, hidrogeniziranih masti i kemijskih aditiva. Poljoprivredni biznis, masovni uzgoj hrane i prehrambena industrija funkcioniraju po logici profita – cilj je da hrana bude isplativa i jeftina s dugim rokom trajanja nauštrb njena nutritivnog sadržaja, upozorava naša nutricionistkinja.

Zašto paleo, odnosno LCHF prehrana i što je to ustvari?

Da bismo postigli optimalne uvjete za dobro zdravlje i vitalnost, neminovno je da se vratimo na prirodan način prehrane, za koji nas je priroda i prilagodila. LCHF ili Low Carb High Fat znači manje ugljikohidrata i više prirodnih zdravih masti u prehrani, a paleo znači odbacivanje procesirane hrane i vraćanje izvornoj ljudskoj prehrani, što posljednjih godina postaje sve jači globalni pokret u svijetu. Odbacivanjem neprirodnih, industrijski procesiranih i osiromašenih proizvoda te vraćanjem u prehranu prave, izvorne, cjelovite hrane koja sadrži sav potreban građevinski materijal za tijelo, omogućavamo organizmu da se dovede u ravnotežu i svoje prirodno zdravo stanje.

U praksi LCHF podrazumijeva strogo reduciran unos namirnica bogatih šećerom i škrobom kao što su kruh, tjestenina, pekarski proizvodi, krumpir, riža i slično, a istovremeno se povećava unos prirodnih zdravih masti iz životinjskih i biljnih izvora. Osnovu LCHF prehrane čini prava izvorna hrana: meso, riba, morski plodovi, jaja, povrće, zelenje, orašasti plodovi te pravi punomasni mliječni proizvodi. Biramo, koliko je to moguće, hranu iz organskog i domaćeg uzgoja, odnosno zdrave prirodne masnoće kao što su maslac, svinjska mast te hladno prešano maslinovo i kokosovo ulje.

Paleo prehrana ne mora obavezno biti low carb, a dopušteni su ugljikohidrati iz zdravih izvora kao što su korjenasto povrće, voće i med. Nisu svi ljudi jednako osjetljivi na ugljikohidrate pa njihov unos treba prilagoditi svom zdravstvenom stanju i ciljevima. Izbacivanje glutena, žitarica i mahunarki povoljno djeluje protiv autoimunih i kroničnih upalnih bolesti, tako da ovaj način prehrane ne treba shvatiti samo kao dijetu za mršavljenje, već kao način života za sve one koji žele povratiti ili zadržati svoje dobro zdravlje, vitalnost i visoku energiju.

Često spominjete zdravlje. Protiv kojih se bolesti i tegoba ova prehrana posebno dokazala?

LCHF ima znanstveno dokazane prednosti kod metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Žitarice bi trebalo zaobilaziti. Zašto?

Iako nam se žitarice preporučuju kao temelj zdrave prehrane, u novije vrijeme imamo sve više znanstvenih dokaza da prehrana temeljena na žitaricama, točnije na pšenici, uzrokuje cijeli niz vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema. Većina ljudi vjeruje da je kruh izvorna hrana, međutim einkorn, biblijska pšenica naših predaka, nama odavno nije dostupna. Nova, tzv. patuljasta pšenica, Triticum aestivum, proizvod je hibridiziranja, križanja i genetske manipulacije, što provode poljoprivredni znanstvenici posljednjih 50 godina. Stvorena je kratka, zdepasta, tvrda biljka otporna na klimatske uvjete, pesticide, štetočine i bolesti. Stvorena je biljka koja daje veće urode na manjim površinama, uz manje troškove, ukratko stvoreno je nešto puno isplativije. No kako su ove promjene djelovale na naše zdravlje – pitanje je koje nije zanimalo ni poljoprivredni biznis ni prehrambenu industriju.

No kako živjeti bez kruha?

LCHF prehrana ne znači obavezno i život bez kruha. Dostupna su nam alternativna brašna orašastih plodova i sjemenki od kojih pravimo vrlo ukusne i zdrave kruhove i peciva. Recepti se mogu naći u mojoj knjizi 'Prva hrvatska LCHF kuharica'.

Mlijeko i mliječni proizvodi?

Pravo domaće mlijeko pašnih krava i koza je zdrava namirnica, međutim industrijski procesirano, pasterizirano, homogenizirano mlijeko krava iz masovnog uzgoja koje se tove žitaricama i sojom i tretiraju hormonima – nije dobro. Najkorisniji mliječni proizvod je domaći jogurt, kiselo mlijeko ili kefir jer je u procesu fermentacije mlijeko već pretprobavljeno i obogaćeno korisnim sojevima mikroorganizama (laktobakterije i dr.) koji su neophodni za zdrava crijeva, kao i za općenito dobro zdravlje i snažan imunitet. Od sireva treba birati prave kvalitetne sireve malih mljekara te češće birati ovčje, kozje ili kombinacije.

Je li zdrava prehrana dostupna, odnosno skupa?

Zdravija prehrana ne mora obavezno biti i skuplja. Ionako svi kupujemo hranu, neki na nju troše više, a neki manje. Vrijednost novca uloženog u hranu nije uvijek proporcionalna kvaliteti i nutritivnoj vrijednost te hrane, čak je često obrnuto. Zaista se može zdravo i jeftino hraniti od onoga što nam je dostupno, ali birati u okviru toga ono što je pravo, nerafinirano, birati osnovne namirnice, a ne prerađevine s deklaracijom sastojaka.

Dakle, nije riječ o većem trošku i skupoći, već o planiranju, pogotovo ispočetka, dok nove navike ne postanu uobičajene. Kupovinu je dobro isplanirati, izabrati dane kada imate više vremena pa otići na tržnicu, u mesnicu, ribarnicu, napuniti frižider i zamrzivač, čime se smanjuje potreba za odlaskom u supermarket i pekaru.

Ima li ova prehrana protivnike? Koje su najčešće kritike?

Naravno da ima kritika, a one su uglavnom neutemeljene jer proizlaze iz nedovoljne informiranosti o LCHF i paleo prehrani. Na primjer, tipična kritika je da jedemo previše mesa, što uopće nije istina. Zapravo količinski jedemo puno više povrća nego ljudi na standardnoj prehrani jer umjesto tjestenine, riže i krumpira konzumiramo više povrća. Velika količina povrća ima malo kalorija dok mala količina masnoće ima puno kalorija, pa treba razlikovati ova dva pojma, odnosno shvatiti da high fat znači veći postotak kalorija iz masnoća, a ne jedenje velikih količina mesa i masti.