Studija je naručena kako bi se utvrdio 'neto fiskalni položaj Istarska županije', odnosno koliko novca zarađenog u Istri doista ostaje u Istri te kakav je stupanj razvijenosti Istarske županije u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj.

U Istri se, prema nalazima studije, svake godine ostvari višak od prosječno gotovo 800 milijuna kuna. Riječ je o razlici između prihoda koji se svake godine u Istri prikupe i rashoda koji se u Istri ostvare. To znači da Istra svake godine u središnju blagajnu uplati 800 milijuna kuna viška.

Iznos od 800 milijuna kuna koji se ostvari na području Istarske županije dostatan je za izgradnju jedne bolnice i sveučilišnog kampusa godišnje. Drugim riječima, Istra je za vrijednost novca koji je od početka projekta izgradnje nove bolnice u Puli 2003. više uplatila u središnju blagajnu mogla izgraditi 16 bolnica!

Odnosno, Istarska bi županija u tri godine mogla samostalno otplatiti investiciju veličine jednog Pelješkog mosta!

Preračunavanje brojki po broju stanovnika pojedine županije pokazuje da svaki stanovnik Istarske županije godišnje u centralnu državnu blagajnu uplati 3.826,00 kuna više nego što je potrebno.

'Taj novac ne troše naši građani, već netko drugi i zato se događa da naši projekti, koji ovise o državi, godinama stoje. Zbog toga se zalažemo za kvalitetnu regionalnu politiku i takozvanu asimetričnu decentralizaciju', poručio je predsjednik Skupštine Istarske županije Valter Drandić dodajući kako studija pokazuje realnost u Hrvatskoj, odnosno da građani Istre više zarade nego što potroše, no ističe i da će Istra uvijek biti spremna na solidarnost prema manje razvijenima.

Nalazi studije pokazali su da samo četiri županije mogu zadovoljavati sve javne funkcije bez pomoći iz drugih izvora i to Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Zagrebačka županija. Sve ostale županije bilježe negativne neto fiskalne pozicije što znači da ne bi mogle opstati bez državnih intervencija ili zaduživanja.

'Studija Instituta za javne financije pokazala je da je Istra već sada dosegla takav stupanj gospodarskog razvoja da ima snagu sama plaćati sve svoje račune, a decentralizacijom države novac zarađen u Istri najvećim bi dijelom ostajao u Istri što bi našoj županiji omogućilo još brži razvoj i trenutno ulaganje u vitalne projekte, poput bolnice, na koje smo prisiljeni nepravedno čekati godinama', istaknuo je župan Flego.

Naime, kroz analizu 12 odabranih reprezentativnih pokazatelja iz odabranih sektora gospodarstva procijenjena je i razina gospodarske razvijenosti županija. Po tim kriterijima, Istarska je županija druga najrazvijenija županija u Hrvatskoj, odmah iza Grada Zagreba.

Kvaliteta poslovnog sektora u Republici Hrvatskoj najbolja je u Istarskoj županiji koja ima i najrazvijeniji turistički sektor uzimajući u obzir najveći broj ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj.