RATNI ZLOČIN

Istraga zbog ubojstava hrvatskih vojnika i civila na području Hrvatske Kostajnice 1991.

17.01.2018 u 19:17

Bionic
Reading

Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Zagrebu pokrenulo je istragu protiv 82-godišnjeg hrvatskog državljanina i 66-godišnjeg muškarca nepoznatog državljanstva, osumničenih za ratni zločin protiv hrvatskih ratnih zarobljenika i protiv hrvatskog civilnog stanovništva na području Hrvatske Kostajnice u rujnu 1991. godine.

 Postoji osnovana sumnja da su okrivljenici počinili ratne zločine od 12. pa do neutvrđenog dana u rujnu 1991. na području Hrvatske Kostajnice i uže okolice, tijekom oružanog sukoba između regularnih policijskih i vojnih postrojba Republike Hrvatske i paravojnih formacija dijela pobunjenog lokalnog srpskog stanovništva i njemu pridruženih snaga Jugoslavenske vojske (JNA), objavio je u srijedu ŽDO Zagreb na svojim internetskim stranicama.

 Zločini su počinjeni nakon što je Štab teritorijalne obrane Kostajnica 12. rujna 1991. organizirao i proveo predaju i zarobljavanje većeg broja pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RH (MUP) i Zbora narodne garde (ZNG) te hrvatskih civila, na lokacijama na brdu Djed i mostu preko Une prema Bosanskoj Kostajnici, te mještana Hrvatske Kostajnice.

Prvookrivljenika (1936.) se tereti da kao komandant Štaba TO Kostajnica, a drugookrivljenik (1952.) kao član Štaba TO Kostajnica i zapovjednik Vojne policije pri Štabu TO Kostajnica, nisu ništa poduzeli da zaustave i spriječe podređene nad kojima su imali formalne i stvarne ovlasti zapovijedanja i nadzora, iako su znali za njihova nedjela, navodi zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo.

 Naime, okrivljenicima podređene osobe, prilikom predaje i razoružanja pripadnika MUP-a RH, ZNG-a i civila u Bosanskoj Kostajnici i na brdu Djed, 12. rujna 1991., izdvojili su od ostalih zarobljenika osam pripadnika pričuvnog sastava hrvatske policije, jednog pripadnika ZNG-a te dva hrvatska civila i odveli ih u Mečenčane gdje je bio Štab TO Kostajnica. Iste noći 12./13. rujna 1991. u Donjem Hrastovcu, pripadnici jedinice TO Kostajnica, pod zapovijedanjem komandanta odreda N. B. (danas pokojni) i po njegovoj naredbi, ubili su osmoricu zarobljenih hrvatskih policajaca i civila radi osvete za pogibiju nekolicine pripadnika TO Kostajnica.  

Privođenje osumnjičenih iz sela Trpinje za ratni zločin počinjen nad Hrvatima 1991.  01
  • Privođenje osumnjičenih iz sela Trpinje za ratni zločin počinjen nad Hrvatima 1991. . 02
  • Privođenje osumnjičenih iz sela Trpinje za ratni zločin počinjen nad Hrvatima 1991. 03
  • Privođenje osumnjičenih iz sela Trpinje za ratni zločin počinjen nad Hrvatima 1991.  04
  • Privođenje osumnjičenih iz sela Trpinje za ratni zločin počinjen nad Hrvatima 1991.  05
  • Privođenje osumnjičenih iz sela Trpinje za ratni zločin počinjen nad Hrvatima 1991. 06
    +3
Privođenje osumnjičenih iz sela Trpinje za ratni zločin počinjen nad Hrvatima 1991. Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic

Osnovano se sumnja i da je 13. rujna 1991. na  tadašnjem stočnom sajmu u Hrvatskoj Kostajnici, ubijen jedan zarobljeni hrvatski policajac, pri čemu se 66-godišnjeg drugookrivljenika tereti da je pokušao zataškati i prikriti stvarne okolnosti ovog ratnog zločina, te je jednom od svojih podređenih vojnih policajaca naredio da s mrtvog tijela skine "lisice", kako bi se prikrilo da je hrvatski policajac ubijen kao ratni zarobljenik i da su mu ruke bile vezane na leđima.

Budući da obojica okrivljenika nisu zaustavila sankcionirati te ratne zločine protiv hrvatskih ratnih zarobljenika i civila, njima podređeni pripadnici srpskih paravojnih postrojba su ih nastavili.

Tako su pripadnici TO "Kostajnica" i njima pridruženi pripadnici Jedinice milicije za posebne namjene Kaline Komogovina tzv. "Šarenih" ubili osmero hrvatskih ratnih zarobljenika i četvero hrvatskih civila na lokacijama Plavićevac i Babina Rijeka, a potom su ih zakopali u masovne grobnice na tom području, dok se dvojici hrvatskih civila nakon zarobljavanja i kraćeg boravka u dijelu Hrvatske Kostajnice pod nazivom Tirol, gubi svaki trag zbog čega se i danas vode kao nestali, navodi ŽDO Zagreb.