Petorica preostalih osuđenih, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, nakon što je general Slobodan Praljak počinio samoubojstvo, u roku od godine dana mogu tražiti reviziju presude. No u 24 godine postojanja suda samo je jednom, u slučaju vukovarskog krvnika Veselina Šljivančanina, konačna odluka preinačena u reviziji postupka. Šljivančaninu je kazna smanjena sa 17 na 10 godina zatvora jer je pronađen novi svjedok, general Miodrag Panić, kojemu je sud iz nekog razloga povjerovao da govori istinu te je prihvaćen novi dokaz.

Revizija se može pokrenuti samo u slučaju da se pojave nove činjenice koje bi mogle imati bitnog utjecaja na zaključke koji su doveli do presude.

Ako uzmemo u obzir to da je proces protiv šestorice Hrvata u Haagu trajao 13 godina i bio najopsežniji u povijesti toga suda, teško je povjerovati da će se sada iznenada pojaviti novi dokazi. Također, kako Hrvatska nije strana u suđenju, sama ne može pokrenuti postupak revizije. To bi trebali napraviti odvjetnici optuženih. Budući da je Hrvatska i te kako zainteresirana pokušati skinuti ovu ljagu s predsjednika Tuđmana, sigurno će nastojati pomoći odvjetnicima osuđene petorke na sve moguće načine da se pokrene postupak revizije.

Još o šokantnoj presudi čitajte u tekstovima:

>>> Slobodan Praljak: Redatelj, poduzetnik i vojnik koji je režirao i svoj kraj

>>> Oglasilo se haško Tužiteljstvo, spomenuli Tuđmana i pozvali DORH da hitno procesuira dostupne zločince

>>> Presuda šestorci podgrijala vruće pitanje: Kako i zašto je srušen Stari most?

Drugu opciju spomenuo je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković tijekom izvanrednog obraćanja javnosti nakon šokantne presude u srijedu.

Plenković je kazao da će Hrvatska potegnuti ovo pitanje pred Vijećem sigurnosti UN-a, koje je i utemeljitelj suda. Glavni tužitelj Haškog suda, a trenutno je to Serge Brammertz, podnosi Vijeću sigurnosti redovna izvješća o radu.

Realni domet takve akcije pred Vijećem sigurnosti ograničen je i predstavlja izjavu za domaću upotrebu kako bi se pokazalo da Vlada radi nešto jer nije jasno na koji način bi Vijeće sigurnosti moglo intervenirati u presudu. Iluzorno je očekivati da bi Vijeće sigurnosti dalo Hrvatskoj nekakvu jedinstvenu političku podršku - i kad to ne bi bilo u suprotnosti s temeljnim demokratskim vrijednostima koje jamče neovisnost pravosuđa - jer je podijeljeno oko gotovo svih važnih globalnih pitanja koja mu dolaze na dnevni red, od Sjeverne Koreje, preko Irana, do rata u Siriji. Sjedinjene Američke Države, naši najveći saveznici u tom tijelu, već su podržale presudu Haškog suda.

U prošlosti je Vijeće sigurnosti uglavnom kritiziralo zemlje zbog nesuradnje s Haškim sudom i prije bi se moglo dogoditi da Hrvatska dobije packe zbog neprihvaćanja presude.

U tom kontekstu spomenimo da je prošli mjesec Brammertz najavio da će prijaviti Hrvatsku Vijeću sigurnosti jer onemogućuje suradnju s bosanskohercegovačkim pravosuđem u sankcioniranju dijela ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini. I u izjavi nakon presude šestorki haško tužiteljstvo je od Hrvatske zatražilo da nastavi s kažnjavanjem zločinaca koji su još na slobodi.

Treća i možda najrealnija mogućnost jest da se, nakon što bude objavljena konačna presuda, pojavi nekakva fusnota koja će naznačiti da se Hrvatskoj i prvom predsjedniku Tuđmanu u postupku bivšim čelnicima Herceg-Bosne nije sudilo, a koja bi bila na tragu odgovora koji je Hrvatska dobila od Žalbenog vijeća kad joj je odbijen zahtjev da se uključi u predmet kao prijatelj suda.

Podsjetimo, Haški je sud u presudi šestorki zaključio da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-1994. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući predsjednika Franju Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška i načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske Janka Bobetka.