Na klimatskom samitu COP26 idućeg tjedna vođe će raspravljati o ambicioznijim obvezama koje se tiču smanjenja emisije stakleničkih plinova s ciljem ograničenja globalnog zagrijavanja na porast od dva stupnja Celzijeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Zemlje iz skupine G20, odgovorne za 80 posto globalne emisije, po trenutnim pokazateljima neće ispuniti ciljeve za 2030. godinu.

'Ako ne dođe do značajnog smanjenja emisija u sljedećem desetljeću, zauvijek ćemo izgubiti mogućnost doseći 1,5 stupnjeva. Posve je nužno da se sve zemlje G20 prije ili u Glasgowu obvežu na to da su suglasne sa smanjenjem na 1,5 stupnjeva', rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres novinarima.

Prema zadnjim studijama, emisije ugljika snažno rastu u 20 najbogatijih zemalja svijeta. Izvješće o transparentnosti klime kaže da će razina CO2 ove godine porasti za četiri posto u skupini G20 dok je 2020. pala za šest posto zbog pandemije.

Kina, Indija i Argentina premašit će također svoje razine emisija iz 2019. godine. Autori kažu da daljnja upotreba fosilnih goriva potkopava napore za obuzdavanje rasta temperature.

Prema izvješću, koje je sastavilo 16 istraživačkih organizacija i ekoloških kampanja, predviđa se da će se potrošnja ugljena u zemljama G20 ove godine povećati za pet posto - uglavnom zbog Kine, odgovorne za oko 60 posto porasta, ali povećanje količine ugljena također se događa u SAD-u i Indiji. Potrošnja ugljena u Kini porasla je povećanjem potražnje za energijom te zemlje nakon što se oporavilo globalno gospodarstvo.

Najnoviji podaci UN-a pokazuju da su 143 zemlje, koje uzrokuju oko 57 posto globalnih emisija, podnijele nove ili ažurirane planove smanjenja emisija prije samita COP26, što bi dovelo do smanjenja od devet posto do 2030., u odnosu na 2010. godinu.

Ali ako se uzmu sva obećanja 192 zemlje prema Pariškom sporazumu, očekuje se povećanje globalnih emisija od oko 16 posto do 2030., u odnosu na 2010., što bi dovelo do zagrijavanja od oko 2,7 stupnjeva Celzijevih.

Kina i Indija, zajedno odgovorne za oko 30 posto globalnih emisija, još se nisu obvezale na dodatna smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Međutim nužno je spomenuti i povijesnu odgovornost jer se staklenički plinovi ne otpuštaju u atmosferu od danas.

Nedavno je objavljena sveobuhvatna analiza ukupne količine ugljičnog dioksida emitiranog od početka industrijske revolucije i pokazuje koje zemlje imaju najveću povijesnu odgovornost za klimatsku krizu.

Prema analizi istraživačke skupine Carbon Brief, koju financira Europska zaklada za klimu, Sjedinjene Američke Države odgovorne su za najveći udio emisija CO2 od 1850. do danas.

Utvrđeno je da je SAD ispustio 509 gigatona CO2 od 1850. godine, što predstavlja oko 20 posto ukupno oslobođenog ugljičnog dioksida na svijetu u povijesti. Utvrđeno je da je Kina druga s 11 posto, slijede Rusija (7 posto), Brazil (5 posto) i Indonezija (4 posto). Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo krivi su za četiri, odnosno tri posto ukupnog globalnog ispuštanja CO2 u zrak, no te povijesne emisije ne uključuju prekomorske emisije pod kolonijalnom vlašću.

Podaci Carbon Briefa uključuju prvi put emisije nastale uništavanjem šuma i drugim promjenama u korištenju zemljišta uz sagorijevanje fosilnih goriva. Ovaj dodatak značajno mijenja ljestvicu prvih 10 u usporedbi s podacima objavljenim 2019.

Carbon Brief napominje da je povijesna odgovornost za klimatske promjene danas 'u središtu rasprava o klimatskoj pravdi' zato što je kumulativna količina CO2 emitirana od 1850. usko povezana s 1,2 stupnja Celzijusa globalnog zagrijavanja. CO2 emitiran prije nekoliko stotina godina i dalje doprinosi zagrijavanju planeta, utvrdili su istraživači.

Kao rezultat toga, zemlje s niskim dohotkom koje se bore za zaštitu od klimatskih promjena u više navrata pozivale su one koje su se obogatile na fosilnim gorivima da im ponude financijsku pomoć, tvrdeći da su danas opterećene najvećom odgovornošću za djelovanje. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres ponovio je ovaj poziv, rekavši da zemlje s visokim dohotkom moraju preuzeti vodstvo, a švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg nedavno je pokrenula pitanje povijesne odgovornosti.

Analiza koju je objavio Carbon Brief procijenila je brojke u odnosu na veličinu stanovništva, prema čemu Kina i Indija padaju niže na ljestvici. Istraživačka skupina procijenila je kumulativne emisije neke zemlje na dva načina, dajući značajno različite rezultate.

Jedan pristup procjenjuje emisije neke zemlje svake godine i dijeli ih s brojem ljudi koji su u to vrijeme živjeli u njoj, implicitno pripisujući odgovornost za prošlost onima koji su danas živi. Drugi scenarij uzima emisije po stanovniku zemlje svake godine i zbraja ih tijekom vremena, dajući jednaku težinu stanovništvu u prošlosti i danas.

Prema prvom kriteriju, Kanada, SAD i Estonija predstavljaju prve tri zemlje po kumulativnim emisijama od 1850. do 2021. Novi Zeland, Kanada i Australija čine prva tri prema drugom kriteriju u odnosu na kumulativne emisije po glavi stanovnika.

Kada se računaju kumulativne emisije 20 zemalja u odnosu na veličinu stanovništva, uočljiva je odsutnost Kine, kao i Indije, Brazila i Indonezije s vrha ljestvice. Ove četiri nacije čine 42 posto svjetske populacije, kaže analiza, ali i samo 23 posto kumulativnih emisija od 1850. do 2021.