Događalo se da su osobe zatražile azil i bile vraćene u Srbiju, navodi Barunza televiziju N1.

'Imamo informacije da su se događali takvi slučajevi. Naš ured u Srbiji javlja nam da znaju za slučajeve da su ljudi došli u Hrvatsku, čak do Dugava, i pitali policajce gdje mogu zatražiti azil. Policajci su ih poslali u VI. policijsku postaju, prema zakonu. Policija je napravila neki zapisnik i prebacili su ih u Ježevo, a zatim u Srbiju. To je kršenje međunarodnih zakona', upozorio je Tvrtko Barun.

'To se događalo prije mjesec dana, taj konkretan slučaj. Obratili smo se Uredu pučke pravobraniteljice i UNHCR-u. Zasad nismo dobili nikakav odgovor. UNHCR s kolegama iz Srbije radi na tome. Zabilježili su više takvih slučajeva', dodao je.

Barun je pojasnio kako u prihvatilištu u Dugavama, odnosno u Kutini, MUP tražiteljima azila osigurava stan i hranu te medicinsku pomoć, dok nevladine organizacije upotpunjuju osnovne potrebe drugim aktivnostima, poput edukacije, psihosocijalne podrške i radionica.

'Postupak traženja azila traje od pet do šest mjeseci. Čekaju odluku koja im mijenja cijeli život, a za to vrijeme nemaju pravo raditi, nemaju nikakvih sredstava... To je dosta teško', naglasio je.

'Od 2014. do danas 251 osoba je dobila neki oblik međunarodne zaštite, a njih stotinjak već je otišlo iz Hrvatske. Dakle, to je vrlo mali broj. Prvo im je pitanje smještaja, a zatim pitanje zaposlenja. Znate, u Hrvatskoj je teško naći posao iako znate jezik. Od tih koji su ostali u Hrvatskoj, radi njih od 20 do 30', rekao je.

Barun je istaknuo kako je Hrvatska pokazala solidarnost i empatiju tijekom izbjegličke krize.

'U izbjegličkoj krizi pokazali smo se vrlo solidarni i suosjećajni. Sjećam se policajaca iz Opatovca koji su gledali izbjeglice kako ulaze u autobuse i govore: 'Ovako sam i ja s djecom bježao prije 20 godina.' Hrvatska je pokazala vrlo lijepo lice. Slučajevi ksenofobije i rasizma su izdvojeni. Prema svim informacijama, ovi ljudi nisu davali nikakvog povoda da ih se napadne', kazao je.

Barun je upozorio kako moramo biti otvoreni prema drugima i drugačijima te dodao da je situacija vrlo kaotična istočnije od Hrvatske.

'U Srbiji već mjesecima sada već 7.000 ljudi želi dalje u Europu. Nitko ništa ne rješava, ni u Srbiji, ni u Europi. Ljudi su tamo u jako lošem stanju. Slična situacija je u Turskoj, u kojoj oko dva, tri milijuna ljudi želi ući u Europu. Tamo je i vrlo osjetljiva politička situacija zbog pregovora Erdogana i EU-a. Ukoliko se opet ponovi izbjeglička kriza, moje osobno mišljenje je da će kancelarka Merkel pasti i jačat će desnica u Europi. Europa treba spriječiti da se to dogodi', izjavio je.