Europska komisija i IT tvrtke Facebook, Youtube/Google, Twitter i Microsoft danas su objavili pravila ponašanja za brže uklanjanje govora mržnje objavljenog online, naglašavajući pritom potrebu da se obrani pravo na slobodu izražavanja koje je, prema izjavi Europskog suda za ljudska prava primjenjivo ne samo na informacije ili ideje koje se odobravaju ili smatraju bezazlenima ili nevažnima, nego i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju državu ili dio stanovništva
Kako je naglašeno, vodeće svjetske IT tvrtke podupiru Europsku komisiju (EK) i države članice EU-a u nastojanjima da osiguraju da internetske platforme ne pružaju mogućnosti za masovno širenje nezakonitog govora mržnje na internetu.
Širenje nezakonitog govora mržnje na internetu ne utječe negativno samo na skupine ili pojedince na koje je usmjeren, nego i na one koji se u našem otvorenom društvu zalažu za slobodu, snošljivost i nediskriminaciju te ima negativan učinak na demokratski diskurs na internetskim platformama, ističe se u priopćenju Europske komisije.
Kako bi se spriječilo širenje nezakonitog govora mržnje, EK smatra važnim osigurati da države članice u potpunosti provode svoje nacionalne propise u internetskom okruženju i izvan njega, dok se, pak, naglašava potreba dopune mjera kojima se želi osigurati da internetski posrednici i platforme društvenih mreža po primitku valjane obavijesti reagiraju na nezakonit govor mržnje na internetu u primjerenom vremenskom okviru.
IT tvrtke pak naglašavaju da je ovaj kodeks o postupanju namijenjen usmjeravanju njihovih aktivnosti, ali i razmjeni najboljih praksi s drugim internetskim poduzećima, platformama i operaterima društvenih medija.
Preuzimajući vodstvo u suzbijanju širenja nezakonitog govora mržnje na internetu, IT tvrtke dogovorile su s Europskom komisijom kodeks o postupanju u kojem se utvrđuju čitav niz javnih obveza. Kako se navodi u kodeksu, IT tvrtke trebaju uspostaviti jasne i učinkovite postupke za preispitivanje obavijesti o nezakonitom govoru mržnje u okviru svojih usluga kako bi mogla onemogućiti pristup takvom sadržaju ili ga ukloniti. Pored toga, IT tvrtke trebaju uspostaviti pravila ili smjernice zajednice iz kojih je jasno da zabranjuju poticanje na nasilje i uznemirujuće ponašanje.
U kodeksu se ističe kako su po primitku valjane obavijesti za uklanjanje sadržaja IT tvrtke trebaju provjeriti jesu li takvi zahtjevi u skladu s njihovim pravilima i smjernicama zajednice te prema potrebi nacionalnim propisima, potom preispitati većinu valjanih obavijesti za uklanjanje nezakonitog govora mržnje u manje od 24 sata te, ako je potrebno, onemogućiti pristup takvom sadržaju ili ga ukloniti.
Uz navedeno, IT poduzeća trebaju educirati i informirati svoje korisnike o vrstama sadržaja koji prema njihovim pravilima i smjernicama zajednice nisu dopušteni. Kao alat za to mogao bi poslužiti sustav za obavješćivanje. Također, IT tvrtke trebaju pružiti informacije o postupcima za podnošenje obavijesti u cilju brže i učinkovitije komunikacije između tijela država članica i IT poduzeća, posebno o obavijestima i onemogućavanju pristupa nezakonitom govoru mržnje na internetu ili njegovu uklanjanju.
Kako se nadalje ističe, informacije trebaju prenositi nacionalne kontaktne točke koje određuju IT poduzeća i države članice. Time bi se državama članicama, a posebno njihovim tijelima kaznenog progona, omogućilo da se pobliže upoznaju s metodama prepoznavanja i obavješćivanja poduzeća o nezakonitom govoru mržnje na internetu.
Prema kodeksu, IT tvrtke trebaju poticati stručnjake na pružanje obavijesti i označivanje sadržaja koji promiču poticanje na nasilje i uznemirujuće ponašanje na toj razini, posebno kroz partnerstva s organizacijama civilnog društva, i to pružanjem jasnih informacija o pojedinačnim pravilima poduzeća i smjernicama zajednice te pravilima o postupcima izvješćivanja i obavješćivanja. Uz to, IT poduzeća trebaju nastojati ojačati partnerstva s organizacijama civilnog društva širenjem geografske rasprostranjenosti takvih partnerstava te, prema potrebi, pružiti potporu i obuku partnerskim organizacijama civilnog društva kako bi ispunili ulogu pouzdanih izvjestitelja ili tome slično, poštujući pritom potrebu za očuvanjem njihove neovisnosti i vjerodostojnosti.
Također se ističe kako se IT poduzeća oslanjaju na potpore država članica i Europske komisije za osiguranje pristupa reprezentativnoj mreži partnerskih organizacija civilnog društva i pouzdanih izvjestitelja u svim državama članicama kako bi se omogućile visokokvalitetne obavijesti. Uz to, informacije o pouzdanim izvjestiteljima trebaju biti dostupne na internetskim stranicama IT poduzeća.
Naglašava se kako IT poduzeća svojem osoblju trebaju osigurati redovitu obuku o aktualnim društvenim kretanjima te razmjenjivati mišljenja o mogućim daljnjim poboljšanjima, ako i jačanje međusobne suradnje te suradnje s drugim platformama i društvenim medijima radi bolje razmjene najboljih praksi, ali i jačanjem suradnje s organizacijama civilnog društva kako bi im pružila obuku o najboljim praksama u suzbijanju mržnjom ispunjene retorike i predrasuda te povećati proaktivno informiranje organizacija civilnog društva kako bi im pomogla u provedbi učinkovitih kampanja za suzbijanje govora mržnje.
U zaključku ovog jedinstvenog kodeksa posebno se ističe kako će IT tvrtke i Europska komisija redovito ocjenjivati javne obveze iz ovog kodeksa o postupanju, uključujući njihov utjecaj, a u tu svrhu će održavati redovite sjednice, a o preliminarnoj će se procjeni do kraja 2016. izvijestiti Skupina na visokoj razini za borbu protiv rasizma, ksenofobije i svih oblika nesnošljivosti.
