U srijedu kasno navečer, samo nekoliko sati nakon sastanka s novim grčkim ministrom financija Janisom Varufakisom, Europska središnja banka (ECB) iznenada je objavila da od 11. veljače više neće prihvaćati grčke obveznice kao jamstvo za zajmove, čime je na grčku središnju banku prebacila teret financiranja grčkih banaka. Grčkoj i dalje na raspolaganju stoji mehanizam za osiguranje likvidnosti ELA (Emergency Liquidity Assistance) Europske središnje banke, ali i to ECB može povući na osnovi diskrecijske odluke zapravo još ovog mjeseca. Odluka ECB-a izaziva veliki pritisak na grčke banke i povećava nestabilnost financijskog tržišta unutar Grčke.

Ekonomski analitičari jedinstveni su u stavu - taj potez povučen je isključivo radi političkog pritiska. Društvenim mrežama pronijele su se navodne riječi anonimnog visokopozicioniranog izvora iz ECB-a kako Europska središnja banka zapravo boduje na nove izbore u Grčkoj.

'Potez ECB-a bio je potpuno nepotreban i povučen je nekoliko tjedana prije nego je bilo kakva odluka trebala biti donesena. To izgleda kao namjerni pokušaj da se minira nova vlada. Pokušavaju natjerati vladu da napusti obećanja koje je dala grčkim glasačima i da nastavi slijediti program koji su njeni prethodnici potpisali', konstatirao je Mark Weisbrot, direktor Centra za ekonomska i politička istraživanja iz Washingtona. Podsjetimo, odluka o eventualnom nastavku programa trebala je biti donijeta do 28. veljače i zbog toga je grčki ministar financija Janis Varufakis, prije nego što je uopće i prisegnuo, krenuo na turneju po europskim prijestolnicama.

Sam Varufakis vjerojatno nije bio iznenađen potezom ECB-a jer je takav razvoj događaja ovaj ekonomist predviđao još puno prije nego što je uopće od Sirize pozvan da vodi ministarstvo financija. U jednom intervjuu iz prosinca tvrdio je da će u sukobu Sirizine vlade i europskih kreditora ECB zaprijetiti torpediranjem grčkog bankarskog sustava.

'Ljudi moraju biti spremni na takvu prijetnju ECB-a jer je isto to središnja banka napravila i 2009. Irskoj, to je napravila Cipru i najavljivala kao mogućnost za Grčku u lipnju 2012. godine', kazao je u intervjuu za kanal ANT1, a slično je tvrdio i mjesecima ranije u debatama u kojima su se razmatrale mogućnosti odgovora europskih institucija na izbor radikalno lijeve vlade u Grčkoj.

'Gospođa Merkel i gospodin Schauble imaju jednostavan cilj: ako bude izabrana vlada koja će uključivati Sirizu, ona mora biti slomljena tako da u roku od tjedan dana pristane na treći memorandum. Oni žele da ga implementira svježa vlada, nakon što bude zastrašena onim što će se dogoditi u prvim danima prvih tjedana', kazao je tada Varufakis, podvlačeći da tehnokrati iz ECB-a nemaju mandat za takve postupke, ali i da u Sirizinu vladu nemaju zašto ulaziti oni koji neće biti spremni na takve poteze ECB-a.

Europska središnja banka nastavila je s istom politikom kakvom se vodila i do sada prilikom 'saniranja' posrnulih europskih država. Traži se zacrtano otplaćivanje dugova i provođenje strukturnih reformi koje su u slabijim državama dovele do uništavanja socijalne države redukcijom javnog sektora, uskraćivanjem novca za zdravstveni sustav, mirovine i naknade za nezaposlene te mijenjajući radno zakonodavstvo.

Sastanak s njemačkim ministrom financija Wolfgangom Schaeubleom koji je uslijedio pokazao je kako grčka ofenziva šarma, turneja premijera Aleksisa Ciprasa i ministra Varufakisa europskim prijestolnicama nije urodila plodom. Čak i oni koji su izgledali voljni pomoći grčkom zahtjevu da se preispitaju temeljne postavke trenutačnog funkcioniranja eurozone, talijanski premijer i francuski predsjednik, ustuknuli su pod pritiskom njemačke kancelarke Angele Merkel. Ona sama nije imala vremena sastati se s grčkim momcima, sudeći po njemačkim medijima i zato što ju je uvrijedio potez novoizabranog premijera Ciprasa koji je odmah nakon izbora položio cvijeće na grob komunista palih u borbi protiv nacista. Varufakis je Die Zeitu morao objašnjavati kako je ta simbolična gesta bila uperena protiv njihovih domaćih nacista, Zlatne zore, desničarske stranke koja je usprkos zločinima treća po snazi u parlamentu, a ne protiv Nijemaca. Ovih su dana upravo podignute optužnice protiv 72 člana stranke među kojima ima i bivših i sadašnjih članova parlamenta.

Što sad nakon 'nervoznog' četvrtka? Novi ministar financija nije dao svoj pristanak za povlačenje zadnje tranše pomoći iz dosadašnjeg programa, jer bi time priznao i program i 'trojku', a najavljuje kako će i ubuduće ostati na toj poziciji. Umjesto toga traži prijelazni sporazum koji bi Grčkoj omogućio da diše do svibnja, dok nova vlada, do 1. lipnja, ne sastavi svoj sveobuhvatni program koji će definirati i pitanja duga i reforme, a na čijoj izradi namjeravaju uključiti i stručnjake OECD-a.

Tijekom Varufakisove turneje Europom postalo je razvidno da grčka vlada više u razgovorima ne inzistira na otpisu duga, već traži da se njegova otplata prolongira i veže uz postignuti rast, kako bi se zemlji dopustilo da se izvuče iz vrtloga u kojem se trenutačno nalazi. Varufakis se zalaže za smanjenje primarnog proračunskog suficita sa sadašnjih 4,5 posto na 1 do 2 posto. Ono što nova grčka vlada apostrofira kao glavni način punjenja proračuna je nametanje poreza najbogatijima koji su do sada partijsko-rođačkim vezama to uspješno eskivirali, čime bi se preraspodijelio teret reformi sa siromašnijih građana na velike igrače. Grčka ima 18 multimilijardera, od kojih su trojica izlistani i na Forbesovoj listi najbogatijih. Najbogatiji brodovlasnici i bogataši iz sektora bankarstva i nekretnina svoju imovinu drže u poreznim oazama. Grčka je premrežena kartelima, a usprkos svim obećanjima prijašnjih vlada prema EU, oligarhijski sistem se uspješno branio dobrim političkim vezama. Siriza tvrdi da će sada biti drukčije jer su stigli novi ljudi koji nisu imali dodira s establišmentom. U prijašnjim svojim programima tvrdili su i da će oporezovati veliku imovinu grčke pravoslavne crkve i skresati troškove za vojsku, ali pitanje je hoće li sada na tome moći inzistirati s obzirom na to da su u koaliciji s desničarskim Nezavisnim Grcima čiji je vođa Pannos Kamenos dobio mjesto ministra obrane.

S europske izvidnice novi grčki čelnici došli su svjesni da nemaju saveznika. Ako se izuzmu svi oni ekonomski teoretičari koji otprije kritiziraju politiku štednje koja pogoduje samo najrazvijenijim članicama eurozone poput Njemačke, potpora velikog dijela javnog mnijenja te sve duža lista potpisa pod globalnu peticiju kojom se traži podrška za Grčku i zaokret u Europskoj uniji. Verbalnu potporu Cipras je dobio i od Obame, a u petak u Ateni Varufakisa su dočekali stručnjaci američkog ministarstva financija. Da li zbog straha da će se Vladimir Putin u EU uvući preko Grčke ili zbog činjenice da se Amerika oporavila iz recesije slijedeći logiku obrnutu od one Angele Merkel, vidjet će se u danima koji slijede.

Novi odlučujući sastanak guvernera eurozone na temu Grčke sazvan je za 11. veljače. U međuvremenu će pratiti što će Cipras kao svoj program iznijeti u parlamentu u nadi da će reterirati, jer sve ono što je do sada (u manje od dva tjedna), izneseno u frenetičnom Sirizinom tempu ipak su bile samo smjernice izrečene prije nego se uopće sazvao parlament.
Međutim, ako je namjera ECB-a rušenje Sirizine vlade, postigla je suprotni efekt. U četvrtak navečer tisuće građana Atene izašlo je na ulicu u znak potpore vladi, što je nikad viđena slika u zemlji navikloj na demonstracije protiv establišmenta, uz specijalce i suzavac. Na trgu Sintagma oni su istaknuli plakate 'Ne pristajemo na ucjene' i 'Nećemo se predati'. U toj potpori i leži glavna snaga Ciprasove vlade koju neće tako lako moći ignorirati ni stručnjaci eurozone niti Njemačka.