Na okruglom stolu o prijedlogu izmjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, politički tajnik Mosta nezavisnih lista Nikola Grmoja istaknuo je da Most predlaže izmjene sa ciljem da se omogući vjerodostojno proučavanje povijesne građe, te kako bi se prevladale međusobne podjele i optuživanja u hrvatskom društvu
Želimo se odmaknuti od povijesti i prepustiti je onima koji se njome bave, te stvorili pretpostavke za razvoj društva neopterećenog podjelama, ustvrdio je Grmoja.
Budući da je Hrvatski sabor zaključkom prihvaćenim 29. ožujka obvezao predlagatelja zakona na pribavljanje mišljenja Hrvatskog državnog arhiva, Agencije za zaštitu osobnih podataka, pučke pravobraniteljice i povjerenice za informiranje, Grmoja je upozorio da kod donošenja mnogih važnih zakona nije postojala takva obaveza.
vezane vijesti
Odvjetnik obitelji Đureković Siniša Pavlović, izrazio je zadovoljstvo što su klubovi saborskih zastupnika podržali Mostov prijedlog i naglasio kako bi ga, da nije Mostove inicijative, 'trebalo izmisliti'. Postojeći je na snazi od 1997. i potrebne su mu značajne izmjene zbog promijenjenih društvenih okolnosti, rekao je Pavlović.
Mostovom prijedlogu se zamjera kako ne vodi dovoljno računa o javnom interesu, pitanju dostojanstva, ugleda i časti, što nije točno, ustvrdio je Pavlović i dodao kako je važno ne ostati zarobljen u prošlosti, jer se time uništava budućnost,. Njegovo supruga Zrinka i odvjetnica na istom slučaju upozorila je kako ni 27 godina od pada komunističkog sustava još uvijek nema popisa žrtava.
Povjesničar Ivo Banac smatra da se u Hrvatskoj još osjećaju posljedice komunističke diktature jer i danas postoji kontinuitet utjecaja pojedinih skupina iz prošlih vremena. 'Mrtva ruka starog sustava još je tu i koči otvaranje arhiva u potpunosti', ustvrdio je Banac i dodao kako su trebali biti otvoreni još 1990. godine. Zastupam otvorenost bez ikakvih ograda, poručio je.
V. d. ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva Mario Stipančević pozdravio je Mostov prijedlog i donošenje zakona koji nudi mogućnost transparentnog, kvalitetnog i održivog davanja građe na uvid svima zainteresiranima. Upozorio je i na stigmatiziranje arhivista da ne daju na uvid građu naglasivši da oni mogu djelovati samo u zakonskom okviru.
Arhiv si ne utvara da može stvarati zakone, ali će poštovati volju zakonodavca, rekao je Stipančević i dodao kako je definitivno potrebno donošenje novog zakona budući da je postojeći iz 1997. zastario i pregazilo ga je vrijeme.
Povjerenica za informiranje Anamarija Musa istaknula je kako se radi o pravu građana da znaju, pa treba otvoriti sve arhive, iako prema sadašnjim zakonima postoje ograničenja za pristup informacijama. Sadašnji zakon o arhivu je apsolutno neefikasan, ocijenila je Musa i dodala kako je potreban zakon koji će biti primjenjiv i provediv.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović drži da bi prijedlog zakona trebalo doraditi jer su neke odredbe u suprotnosti sa samima sobom. Otvaranju arhiva treba pristupiti sustavno i pažljivo i da se to pitanje ne zlorabi u političke svrhe, osobito uoči predstojećih lokalnih izbora. Ni jedna politička opcija nema primat u tumačenju povijesti, dodala je Vidović.
Bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović (HDZ) podsjetio je kako je Vlada iznijela primjedbe na zakonski prijedlog, ali nije dala negativno mišljenje.
Agencija za zaštitu osobnih podataka pozdravlja prijedlog zakona i nema zadrške u vezi dostupnosti arhivske građe, rečeno je na skupu.
