'Treba biti vrlo jasan, ljudi koji imaju hrvatsko državljanstvo u BiH imaju pravo glasovati i njihov glas vrijedi jednako kao i moj glas u Zagrebu. Kao predsjednički kandidat vodit ću računa što ti birači misle i ja ću ih otići onamo i čuti', kazao je Josipović.

Pritom je rekao kako se mora voditi računa o cjelini, to jest da je Hrvatska država hrvatskog naroda, ali i manjina koji žive u Hrvatskoj. 'Želim i tu napraviti pomake, želim da Hrvatska bude dobar dom svim hrvatskim građanima', dodao je.

Bude li izabran za predsjednika, nastojat će oko svog ureda okupiti 'ono najbolje što Hrvatska ima' radi pomaganja izlasku Hrvatske iz krize.

'Ja želim kao predsjednik okupiti ljude koji znaju pomoći Vladi', kazao je Josipović, ističući da se Hrvatska nalazi u dubokoj gospodarskoj krizi.

Josipović, koji je pravnik po struci, pritom je naglasio kako je za izlazak iz krize nužno oblikovati pravni okvir. 'I u Americi, gdje se kriza rodila, za predsjednika je izabran pravnik, a ne gospodarstvenik', dodao je.

Osvrćući se na teme koje bi mogle dominirati u predstojećoj predizbornoj predsjedničkoj promidžbi, Josipović je od vanjskopolitičkih tema spomenuo ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU) i, kako je rekao, očuvanje suvereniteta nad našim morem te pitanje sigurnosti Hrvatske.

Od unutrašnjopolitičkih tema u tom je kontekstu spomenuo razvoj gospodarstva, za koji će se zauzimati bez obzira što predsjednik u tom pogledu nema 'izvorne nadležnosti'.

'Ja ću stavljati težište na svoj projekt nove i pravedne Hrvatske, koja će u prvom redu podrazumijevati beskompromisnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala', istaknuo je Josipović.

Na upit hoće li njegov eventualni izbor za predsjednika predstavljati prekretnicu u sadašnjem vanjskopolitičkom zastoju Hrvatske, Josipović je kazao kako će dati sve od sebe da napravi prekretnicu u smislu uspješnosti, ali je siguran da neće biti promjena u pogledu vanjskopolitičkog cilja, a to je ulazak Hrvatske u EU.

Dodao je da vrlo željno očekuje informacije o sadržaju nedavnih razgovora premijerke Kosor i slovenskog premijera Pahora o rješavanju graničnog spora u Piranskom zaljevu te istaknuo kako sadašnja tiha diplomacija između Hrvatske i Slovenije neće moći dugo opstati, jer javnost želi informacije.