Kolinda Grabar Kitarović započela je svoj petogodišnji predsjednički mandat pretencioznom inauguracijom.

I sam popis uzvanika koji su 15. siječnja 2015. bili na predsjedničkoj inauguraciji na Markovu trgu izazvao je kritike zbog toga što su na tu svečanost pozvani Tomislav Merčep i, primjerice, Velimir Bujanec.

Odmah nakon što se uselila u Ured predsjednice na Pantovčaku Kolinda Grabar Kitarović izbacila je bistu Josipa Broza Tita. Maršala je 'prognala' u muzej, u Titovo rodno Zagorje. Sebe, pak, nije iselila s Pantovčaka.

Obećanje o preseljenju Ureda predsjednika iz golemog kompleksa u park-šumi na Pantovčaku u skromniju državnu rezidenciju u Visokoj ulici na Gornjem gradu ostalo je mrtvo slovo na papiru.

A njezina najava da će biti korektiv rada Vlade, da će izvršnoj vlasti aktivno predlagati gospodarska i druga dobra rješenja, a ako treba da će i sazivati sjednice Vlade i lupati šakom o premijerski stol ako bude potrebno, svelo se tek na verbalni rat protiv tadašnjeg premijera Zorana Milanovića.

Takva je retorika naglo splasnula nakon što se u Banske dvori uselio premijer Tihomir Orešković, a iščezla kada je u Ured predsjednika Vlade došao šef HDZ-a Andrej Plenković.

Nedavno je Plenkoviću i ministrima predložila gospodarske preporuke kojima očito Vlada nije impresionirana. Ni njen prijedlog o kontroliranom slabljenju kune Plenkoviću i njegovim ministrima nije sjeo.

Njena namjera da će kontrolirati rad neiskusnog i politički slabog premijera Oreškovića doživjela je neuspjeh već na početku Oreškovićeva mandata, kad je odlučila smijeniti šefa tajne službe Dragana Lozančića, optuživši ga da je prekršio zakon. Orešković je odbio supotpisati Lozančićevo razrješenje, a predsjednica nikad nije dokazala svoje optužbe.

Nakon tog političkog poraza više se nije puno petljala u Oreškovićeve poslove.

Gjenero: Doma minusi, vani plus

'Predsjednica nema puno razloga za zadovoljstvo svojim postignućima na unutarnjopolitičkom planu, ali treba napomenuti da u tom području predsjednica i nema stvarnih ustavnih ovlasti. Međutim, treba primijetiti kako je hrvatsko društvo i politička scena danas normalnija nego prije dvije godine. Doduše, za to je zaslužna i današnja opozicija, koja se ne ponaša onako kako su se na čelu s Milanovićem ponašali kada su bili na vlasti', smatra politički analitičar Davor Gjenero.

Jedna od rijetkih ustavnih ovlasti predsjednice je sukreiranje vanjske politike. Dok njezini kritičari kažu kako s obzirom na njeno diplomatsko iskustvo na tom polju nije bila uspješna, te da nije uspjela poboljšati odnose ni sa Srbijom ni s Bosnom i Hercegovinom, politički analitičar Davor Gjenero misli drugačije.

'Čini mi se da predsjednica može biti zadovoljna što se tiče njenog djelovanja u vanjskoj politici. Njena inicijativa Baltik – Jadran - Crno more je vrlo dobra jer Hrvatska treba tražiti partnerstva u zemljama poput Poljske koja ponovno postaje europska sila. Ta inicijativa je u međunarodnim okvirima povećala vidljivost Hrvatske, ali i nje osobno.

Sa Srbijom i BiH je imala problema. S jedne strane nije imala dovoljnu podršku doma, a s druge strane nije bilo dobre volje niti kod diplomacije Srbije i BiH. No, iskorak u odnosima sa Srbijom ipak je učinila kada se susrela s Aleksandrom Vučićem. Sada treba nastaviti graditi te odnose', smatra Gjenero.

Vanjskopolitički gafovi i netransparentnost

Iako je došla iz svijeta diplomacije, predsjednica je napravila nekoliko vanjskopolitičkih gafova. Najjače je odjeknula 'afera čokoladica' kada je nepotrebnom i pretjeranom reakcijom na činjenicu da su među poklonima koje je dijelila djeci u Dubrovniku bile i čokoladice srpskog proizvođača, narušila ionako krhke i loše odnose između Hrvatske i Srbije.

U prve dvije godine mandata predsjednica je snažno promovirala Oružane snage RH, zagovarala modernizaciju vojske, povećanje vojnog budžeta, nabavu eskadrile modernijih borbenih zrakoplova i uvođenje vojnog roka. Na tom polju njene inicijative, čini se, dolaskom Damira Krstičevića za potpredsjednika Vlade i ministra obrane, počinju padati na plodno tlo. Što će se sve od njenih planova vezanih uz oružane snage ostvariti tek treba vidjeti, ali tu definitivno još uvijek igra aktivnu rolu.

S druge stranke, njen odnos s medijima je gotovo katastrofalan. Ne organizira redovne konferencije za novinare, njezin Ured na novinarska pitanja često ne daje potpune odgovore, a nekad odgovori jako kasne ili uopće ne dolaze.

Općenito, njezin rad često je netransparentan. Posljednji primjer je put u SAD za novogodišnjih praznika. Ni dan danas ne znamo sve detalje tog posjeta, kao ni stvarne motive njenog puta u Ameriku.

Konstantna traganja novinara za odgovorima na ta pitanja predsjednica je proglasila – mobbingom!

'Dobro je učinila danas kada je povodom prve dvije godine svog mandata stala pred novinare i odgovarala na njihova pitanja. To bi trebala činiti stalno, jednom u mjesec ili dva i iscrpno govoriti o svojim planovima kao i o procesima koji se trenutno odvijaju u društvu', kaže Gjenero.

Ipak, treba reći kako ni danas predsjednica nije odgovorila na sva pitanja, opet je izbjegavala odgovarati direktno i u cijelosti. Kao i to da poziv na konferenciju za novinare neke redakcije nisu dobile.

Kolinda Grabar Kitarović obećala je da će dobar dio svog predsjedničkog mandata posvetiti rješavanju problema iznimno loše demografske slike Hrvatske i da će zaustaviti iseljavanje mladih iz zemlje. Na žalost, i to ostale samo lijepe želje.

Iako je i u inauguracijskom govoru posebnu pažnju posvetila brizi za budućnost mladih, a u kampanji obećala da će formirati Kabinet za mlade - taj kabinet postojao je samo na papiru. Nakon što je koncem prošle godine zbog toga pukla afera, predsjednica je morala priznati kako taj kabinet u Uredu predsjednice nikada nije ustrojen.

Predsjednica je u petogodišnji mandat ušla i s obećanjem da će biti faktor stabilnosti, da će biti ljepilo koje će zalijepiti duboke pukotine na liniji ljevica-desnica, ustaše-partizani. Međutim, očito joj to ne ide od ruke jer ne može prestati 'navijati' za svoje - za HDZ.

Ipak, imala je u tom smislu i svijetlih trenutaka. U vrlo napetom poslijeizbornom trileru u zimi 2015./2016. predsjednica je igrala bez greške. Konzultacije s liderima političkih stranaka je vodila čvrsto i pravedno. Na koncu je mandat za sastavljanje vlade dala Tihomiru Orešković, kako je i trebala, kada je bilo potpuno jasno da Orešković ima podršku većine zastupnika u Saboru.

Vodi preuropsku politiku

Politički analitičar Davor Gjenero kaže kako njen problem nije navijanje za HDZ, nego činjenica da je na početku mandata za protivnika imala šefa SDP-a Zorana Milanovića koji 'nije htio prihvatiti fakt da je predsjednica izabrana od cijelog naroda i da je predsjednica svih građana'.

'Dolaskom Davora Bernardića na čelo najjače oporbene stranke situacija se promijenila, tako da očekujem da će se kod građana smanjiti percepcija da se predsjednica često svrstava na jednu stranu'.

Prve dvije godine predsjedničkog mandata Kolinde Grabar Kitarović ocjenjuje 'solidnim'.

'Počela je mijenjati jednu od ključnih stvari koju je apostrofirala i u svom inauguracijskom govoru. Vratila je u fokus činjenicu da je Hrvatska članica i EU-a i NATO-a i da se tako i treba ponašati. Kao i premijer Andrej Plenković vodi proeuropsku politiku', zaključuje politički analitičar Davor Gjenero.