'U Zimskom prihvatno-tranzitnom centru u Slavonskom Brodu proteklih su mjeseci u njegovim različitim dijelovima pod strogim nadzorom policije boravile obespravljene, prisilno zadržane, pritvorene i u potpunoj neizvjesnosti sistemski zastrašene osobe svih dobnih skupina, različitih nacionalnosti i zemalja podrijetla', istaknula je Sara Kekuš iz Inicijative Dobrodošli! na predstavljanju Izvještaja o sustavnom kršenju ljudskih prava u zatvorenim dijelovima Zimskog prihvatno-tranzitnog centra, tzv. izbjegličkog kampa u Slavonskom Brodu.

O ukupnom broju osoba koje su bile prisilno zadržavane u zatvorenim dijelovima kampa u Slavonskom Brodu ne postoje javno dostupni podaci, upozorila je jedna od autorica izvještaja Iva Marčetić kazavši da je tamo pod ingerencijom MUP-a fizički bilo zarobljeno najmanje 600 ljudi. S obzirom na to da promatračima, medijima i većini volontera nije bio omogućen pristup u kamp, izvještaj se temelji na promatranjima, razgovorima i intervjuima koje su aktivisti i volonteri vodili na zagrebačkom Glavnom kolodvoru s ljudima koji su prošli kroz kamp te s osobama u samom kampu koje su kontaktirali putem društvenih mreža.

Marčetić je na konferenciji pročitala neka od izbjegličkih svjedočanstava, među kojima i ono 33-godišnjaka iz Sirije koji je 24. veljače aktivistima u Zagrebu ispričao da su ga zaustavili u Dobovi, iako je imao sirijsku putovnicu, a egipatski prevoditelj ga je izvukao iz reda: 'Skinuli su me do gola prilikom pretresa i ispitivan sam šest sati. Prevoditelj mi je rekao da moram natrag u Tursku. Priveden sam u Dobovi nakon toga vraćen u Slavonski Brod.'

On je odlučio zatražiti azil u Hrvatskoj kako bi mogao napustiti centar u Slavonskom Brodu jer će u suprotnom biti odveden u zatvor, a rekao je i kako ga je policija upozorila da će biti odveden u zatvor ako odustane od zahtjeva za azilom te je potom odveden u centar za tražitelje azila u Kutini.

Svjedočanstva iz Izvještaja otkrivaju i na koji su način odluke proizašle iz političkih dogovora oko zatvaranja granica utjecale na živote ljudi koji traže međunarodnu zaštitu, ali i svu arbitrarnost, pristranost i nezakonitost odluka koje su donosile vlasti u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj, upozorili su autori Izvještaja.

Profilacija rezultirala masovnim prisilnim zadržavanjima

Marčetić je posebno istaknula tzv. profilaciju izbjeglica koja je rezultirala masovnim prisilnim zadržavanjima ljudi, a koju su, služeći se uslugama neovlaštenih i nestručnih osoba, primjerice prevoditelja, sustavno provodile austrijska, slovenska i hrvatska policija. Ljudi koji su pritvarani u zatvorenim dijelovima kampa dijelom nisu imali pristup ni osnovnoj sanitarnoj infrastrukturi i bili su bez stalne pravne, medicinske i psihološke pomoći, upozorila je Marčetić na konferenciji za medije koju se moglo pratiti u izravnom prijenosu televizije N1 iz Kuće ljudskih prava.

Naglasila je također i da ljudima zatvorenima u kampu nisu pružane nikakve informacije o razlozima njihova vraćanja i prisilnog zadržavanja, trenutačnom statusu, ni daljnjoj sudbini, niti su im izložene pravne specifičnosti, dok zatvorenim dijelovima pristup imaju samo djelatnici MUP-a, pojedini djelatnici Hrvatskog Crvenog križa i nekoliko djelatnika UNICEF-a.

Ukazujući na diskriminatornu praksu, autori izvještaja su naveli da su ljudi koji su do jučer legalno ulazili u zemlje duž balkanskog koridora zaustavljeni na svojem putovanju na temelju, primjerice boje kože, jezika i zemlje iz koje dolaze.

Sudbina prisilno zadržanih izbjeglica nepoznata je, upozorili su aktivisti i aktivistkinje dodavši da su oni doslovno zarobljeni, pri čemu im se traženje azila nameće kao jedina opcija za bijeg iz represivnog i dehumaniziranog okružja, a upozoravaju i da uspostavljen način odlučivanja o ljudskim sudbinama ne amnestira hrvatsku vlast od kršenja ljudskih prava, nepoštivanja zakona i međunarodnog prava.

Aktivisti također traže i da se volonterima koji već više od pola godine rade s izbjeglicama i udrugama za pružanje pravne pomoći hitno omogući pristup zatvorenom dijelu kampa, a ljudima koji su ondje zarobljeni omogući sloboda kretanja te da se za njih aktiviraju nepopunjeni kapaciteti, poput, kako je zabilježila Hina, prihvatilišta za tražitelje azila Porin u Zagrebu i da se otvore drugi centri u kojima će, informirani, moći donijeti odluku o svojoj budućnosti.

'Iako nas vladajući uporno upozoravaju da se radi o sustavu koridora koji se proteže od Grčke do Njemačke, a da se odluke donose daleko od mjesta gdje su ljudi zarobljeni, podsjećamo da uspostavljen način odlučivanja o ljudskim sudbinama, svojevrsni politički i pravni nadsustav, ne amnestira tijela hrvatske vlasti od kršenje ljudskih prava, nepoštovanje zakona i međunarodnog prava. Zahtijevamo stoga da se utvrdi i preuzme odgovornost za sva takva postupanja', naglasila je Marčetić.

'Čovjek ne mora biti pravnik da shvati kako se ovdje radi o kršenju prava i preuzetim međunarodnim obvezama. Iza svega se kriju ljudi i ljudske sudbine koje su potresne i svjedočimo im svaki dan. Ubijena im je svaka nada, dezorijentirani su i mijenja im se pravila u utakmici, ali ulog nije pehar, nego ljudski život. Ta se pravila mijenja kako se ljudima ne bi pomoglo, ali mi ćemo i dalje pomagati tim osobama. Oni će i dalje prolaziti kroz Hrvatsku, a mi ćemo biti prisutni uz njih', poručio je Luka Juranić iz Are You Syrious.