Albanski ministar integracija je rekao da 'velik broj' sirijskih migranata čeka ulazak u Albaniju, zemlju koja je do sada bila pošteđena priljeva migranata, čija je policija obznanila da je u četvrtak odbila 12 Pakistanaca.

'Informiran sam da velikih broj Sirijaca čeka ulazak u Albaniju', rekao je Klajda Gjosha tijekom posjeta jugu zemlje. On nije precizirao njihov broj.

Ministar je objasnio da je došlo do promjene putanje migranata vjerojatno zbog zakrčenja u Idomeni, na granici između Grčke i Makedonije.

Dvanaest Pakistanaca koji su ilegalno ušli u Albaniji, vraćeni su u četvrtak u Grčku, objavila je u četvrtak albanska policija u priopćenju.

Od srpnja više stotina migranata je pokušalo prijeći preko Albanije u Crnu Goru i nastaviti put prema središnjoj i sjevernoj Europi, ali ih je zaustavila albanska policija na granici između Albanije i Grčke.

'Vlada mora biti spremna poduzeti sve potrebne mjere da ne gradi zidove i da spriječi sirijske izbjeglice da uđu u Albaniju', rekao je Gjosha.

Prema pisanju lokalnih medija albanske vlasti su razradile plan prihvata do 10.000 sirijskih migranata u Korci u vojnoj zračnoj bazi i u Gjirokastri blizu zračne luke.

Gjosha je naglasio važnost bliske suradnje u migracijskoj krizi sa svim susjednim zemljama, s Grčkom i drugim zemljama EU.

Izbjeglice iz Grčke krenule prema Makedoniji

Stotine izbjeglica krenulo je u četvrtak grčkim cestama u smjeru Makedonije jer su vlasti ograničile broja autobusa kako ne bi pogoršale zakrčenje na graničnom prijelazu Idomeni.

Četristo ljudi s prijezala Idomeni posljednjih dana su grčke vlasti smjestile u otvoreni logor Diavata, blizu Soluna i oni se pokušavaju tamo vratiti pješice.

Ti migranti se kreću prema sjeveru. 'To su uglavnom mladi. Ni vojska ni policija ih ne mogu zaustaviti jer postoje opasnosti od izbijanja incidenta', rekao je gradonačelnik Soluna Yannis Boutarsi na lokalnom radiju.

U središtu Grčke, drugih 200 osoba je hodalo u smjeru prijelaza Idomeni, udaljen 300 km u pratnji policjie.

Automobilski promet je sredinom dana bio prekinut iz sigurnosnih razloga i obnovljen je poslijepodne. 'To su cijele obitelji, kako ih zaustaviti? Žele svi ići u Idomeni', dodao je policijski izvor. Treća skupina od sto osoba je krenula iz mjesta Kozani, na sjeveru, također prema granici, prenosi državna agencija ANA.

Granični prijelaz Idomeni kojim su migranti prelazili od ljeta u Makedoniju, od sada pušta samo Sirijce i Iračane. Oni od nedjelje ne puštaju Afganistance i govore da im Srbija i Hrvatska ne dopuštaju da nastave put. Prijelaz grčko-makedonske granice traje dugo i najmanje 3.500 migranata je u četvrtak čekalo na prijelazu Idomeni da uđu u Makedoniju.

Grčke vlasti odvode dio tih migrnata u prihvatne centre Diavata i Schisto. U četvrtak je do sredine dana samo 100 osoba dobilo dozvolu prelaska u Makedoniju, nakon 250 u srijedu.

EK upozorava na dramatične posljedice ne bude li rješavanja migrantske krize

Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos upozorio je u četvrtak da Europska unija u sljedećih deset dana treba imati opipljive rezultate u rješavanju migrantske krize jer bi se u suprotnom mogao urušiti cijeli sustav.

'Sljedećih deset dana trebaju nam opipljivi rezultati na terenu. U suprotnom, postoji opasnost od potpunog urušavanja sustava', rekao je Avramopoulos po završetku sastanka ministara unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije. Ponovno je pozvao zemlje članice da provode dosad dogovorene mjere - u prvom redu preseljenje migranata koji pristužu u Grčku i Italiju po svim zemljama članicama.

Avramopoulos je ocijenio kritičnom situaciju u kojoj se nalazi migranti na balkanskoj ruti gdje su na nekoliko granica blokirani.

'Mogućnost humanitarne krize velikih razmjera vrlo je realna i vrlo blizu', rekao je.

On je osudio 'jednostrane poteze' nekih zemalja koje su ograničile ulazak migranata na njihovu putu prema sjeveru Europe.

Nizozomski ministar za migracije Klaas Dijkkhoff, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a, izjavio je da mjere koje pripremaju pojedine članice moraju biti usklađene s drugim državama članicama i moraju biti obaviještene o potezima koji izravno na njih utječu.

Zbog opasnosti od humanitarne krize, ministri su pozvali Komisiju da pripremi krizni plan.

Avramopoulos je rekao da Komisija priprema krizni plan humanitarnih mjera unutar Europske unije i izvan nje i da će biti gotov za nekoliko dana.

Europska komisija ne razumije zašto Mađarska organizira referendum

Europska komisija je u četvrtak objavila da ne razumije odluku Mađarske da organizira referendum o programu raspodjele izbjeglica između zemalja članica EU.

'Ne razumijemo kako bi se to uklopilo u proces odlučivanja o kojem su se dogovorile sve države članice na temelju europskog sporazuma', reagirala je Natasha Bertaud glasnogovornica EK na dnevnoj konferenciji za novinare.

Mađarski premijer Viktor Orban je u srijedu najavio organiziranje referenduma o europskom planu podjele izbjeglica kojem se njegova desno orijentirana vlada protivi.

Taj plan usvojen u rujnu, koji određuje obvezne kvote podjele, pravno je obvezujući. Mađarska je u prosincu uložila žalbu europskom pravosuđu u nadi da će postići povlačenje te obveze. Od 160.00 tražitelja azila koje su se države članice obvezale podijeliti među sobom, oko 2300 mora biti premješteno u Mađarskoj.

Orban koji nije iznio datum referenduma, rekao je da će pitanje glasiti: 'Želite li da Europska unija odredi obvezno premještanje nemađarskih građana u Mađarskoj bez odobrenja mađarskog parlamenta?'

'Još traje unutrašnja rasprava u Mađarskoj', primijetila je Natasha Bertaud, pa će Komisija čekati pojašnjenja prije donošenja odluke.

'Sve dok ne postoje pojašnjenja, u prvom redu hoće li se referendum održati, kako će glasiti pitanje i na temelju kojih zakona, ne možemo odrediti njegovu zakonitost', komentirala je Bertaud.

Viktor Orban se protivi tom planu, kao i Poljska i Slovačka, kojem je svrha odteretiti Grčku i Italiju koje su na prvoj liniji prihvata migranata. Tijekom 2015. više od milijun migranata je stiglo u EU i više od 100.000 od početka ove godine.

Mehanizam raspodjele se vrlo sporo pokreće, do sada ih je raspodjeljeno manje od 600.

Mađarska je u međuvremenu pojasnila kako bi se referendum odnosio samo na buduće planove o raspodjeli migranata.

Slovenski premijer kritizira protumigrantsko 'huškanje'

Slovenski premijer Miro Cerar rekao je u četvrtak da se ne smije dopustiti širenje 'huškačke' kampanje koja se pojavljuje u sredinama gdje vlada namjerava osnovati centre za izbjeglice.

'Ne smijemo dopuštati netoleranciju, huškanje i neprijateljstvo prema migrantima i izbjeglicama, ova vlada podržava toleranciju i vrijednosti zapisane u našem ustavu', kazao je Cerar na konferenciji za novinare u Ljubljani.

Zadnjih su tjedana u više mjesta gdje je vlada planirala smjestiti izbjeglice što ih je odbila primiti Austrija izbile demonstracije koje je podržao i dio opozicije koji se zalaže za najrestriktivniju politiku prema azilantima, a novi protesti najavljuju se ovih dana u Kidričevom, Šenčuru, Kranju i Logatecu te u još nekoliko gradova.

Cerar je kazao da je time razočaran, te da poziva građane da ne nasjedaju ksenofobiji i huškanju jer ih oni koji su apriori protiv izbjeglica u svojoj blizini, pa njima plaše ljude, krivo informiraju.

"Razumijem da je kod ljudi prisutan strah zbog informacija o migrantima iz drugih zemalja, ali su one često nepotpune", upozorio je slovenski premijer, dodavši da njegova vlada dobro kontrolira izbjeglički priljev i da je stanje u zemlji sigurno.

Cerar je kazao da bi se Slovenci kad je riječ o primanju i integraciji izbjeglica trebali ugledati na sjeverne susjede jer Austrija izbjeglice prima i dobro ih integrira.

'U Austriji su izbjeglice rasporedili po cijeloj državi i dali im smještaj, neke su ljudi čak primili u svoje domove. Ne kažem da mi moramo učiniti isto, ali mi smo izbjegličkim priljevom pogođeni mnogo manje od Austrije', kazao je Cerar.

On je posebno osudio ponašanje profesora strukovne gimnazije u Kranju koji su se solidarizirali s roditeljima svojih učenika koji nisu pristali da se u đački dom smjesti šest djece-izbjeglica, te kazao da je takvo ponašanje za pedagoške djelatnike potpuno neprihvatljivo.

Na pitanje je li Slovenija spremna na moguće skretanje izbjeglica na novu rutu nakon što su Austrija i Slovenija pojačale kontrolu granica i uvele izbjegličke kvote, Cerar je kazao da je njegova vlada na to spremna, ali da je u vezi s migracijskim valom 'mnogo mogućih scenarija'.

'Oni koji u Europu žele putem iregularnih migracija trebaju shvatiti da kratkoročno njihova integracija u Europskoj uniji nije moguća, a to mora biti i jasan signal onima koji krijumčare ljudima', kazao je Cerar, te dodao da takvu poruku šalje i žičana ograda koju je na dijelu svoje granice s Hrvatskom Slovenija postavila krajem prošle i početkom ove godine.

Ograda je postavljena i u dijelu granice između hrvatske Istre i slovenskog primorja gdje se ne kreće sadašnji izbjeglički val, a Cerar je to prije nekoliko mjeseci obrazložio mogućnošću da izbjeglička ruta na proljeće dobije nove pravce, pa i onaj koji bi preko jadranske obale išao prema Italiji.