'Izbor mjesta porođaja spada u osnovna ljudska prava i porođaj kod kuće ženi nije moguće zabraniti. No, da bi se spriječilo 'poplavu' neasistiranih kućnih porođaja, nadamo se da će Hrvatska skorom regulacijom kućnih porođaja učiniti korak naprijed u skrbi za žene, novorođenčad i hrvatsku obitelj u cjelini', kaže izvršna direktorica Hrvatske udruge primalja Iva Podhorsky Štorek.

Ipak, upozorava da su 'istraživanja koja pokazuju kako je kućni porođaj jednako siguran kao i bolnički, kod zdrave terminske niskorizične trudnoće gdje je dijete u stavu glavicom, uzimala u obzir porođaje uz asistenciju stručne osobe, a ne neasistirane porođaje'. Najveći razlog za porođaj kod kuće je taj da ga žena želi, a najveći protiv je da ga ne želi, kaže, ali i napominje da su 'kućni porođaji u većini zemalja u malom postotku i moraju biti regulirani, no žene imaju pravo na skrb kakvu žele'.

U Hrvatskoj je, međutim, bivši resorni ministar porođaj kod kuće uz asistenciju stručne osobe proglasio 'nadriliječništvom', pa tako dok, primjerice u Nizozemskoj ili u Austriji liječnici i primalje mogu pomoći porodu kod kuće, u Hrvatskoj, osim ako nije riječ o neplaniranom prijevremenom porođaju, riskiraju gubitak dozvole za rad. Naime, riječ je o svojevrsnoj sivoj zoni jer postojeći zakoni nisu jasno regulirali asistenciju zdravstvenog osoblja u planiranom kućnom porodu, pa to u pravilu rade primalje iz susjednih zemalja licencirane za taj posao.

Novi ministar ima drugačiji pogled i kani situaciju zakonski regulirati te najavljuje veća ulaganja u primalje. 'Važno je znati da Hrvatska ima mnogo iskusnih primalja, koje su nakon srednje primaljske škole završile srodni studij u nedostatku primaljskog, za koje je potrebno provesti tzv. 'bridging' program da bi svoju naobrazbu uskladile s Direktivama EU, a uz to pokrenuti su studiji u Rijeci i Splitu. Studij u Zagrebu još nije pokrenut, ali nadamo se da će uskoro biti', kaže Podhorsky Štorek.

Dodaje da nitko ne zna kada bi točno Hrvatska, u kojoj ima oko dvije tisuće primalja, mogla imati primalje educirane za porođaj u kući, ali i da će se sljedeće godine, nakon ulaska u EU, otvoriti mogućnost primaljama iz EU da zatraže i dobiju dozvolu za obavljanje kućnih porođaja u Hrvatskoj. 'To se dogodilo u Sloveniji i očekujemo da bi se moglo dogoditi i ovdje', upozorava izvršna direktorica Hrvatske udruge primalja.

Liječnici, međutim, nisu složni u stavu oko poroda kod kuće, koji većina smatra opasnim, dok drugi dio podržava pravo na izbor – ali samo ako je riječ o trudnoći bez komplikacija i uz prethodno ispunjene određene uvjete. Naime, da bi porod kod kuće bio siguran, ipak treba postojati vodstvo, bilo liječnika bilo primalje, a najvažnije je da postupanje u hitnoj situaciji bude dobro organizirano. Naposljetku, svakako treba riješiti pitanje osiguranja jer sada nije jasno tko bi bio odgovoran ako nešto pođe po zlu, upozoravaju liječnici.

Iz Ministarstva zdravlja rješavanje poroda kod kuće uz asistenciju stručne osobe najavili su riješiti u idućem srednjoročnom razdoblju, pa sada, kao što smo već pisali, ostaje vidjeti znači li to možda nešto brži protok vremena ili će hrvatski zakonodavci umjesto da preduhitre ipak prvo pričekati ocjenu zahtjeva pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu protiv Republike Hrvatske, koji je zbog nemogućnosti porođaja u vlastitu domu uz stručnu skrb, a što je jedno od temeljnih ženskih prava, u veljači 2012. godine podnijela Ivana Pojatina, pripremajući se za porođaj četvrtog djeteta, ovaj put kod kuće.

Podršku su joj pružili Centar za mirovne studije i Rode, koje upozoravaju da žene koje se u Hrvatskoj odluče na porođaj kod kuće i njihova tako rođena djeca nailaze na niz poteškoća: 'Naime, brojni su slučajevi prijavljivanja policiji i centrima za socijalnu skrb, prijetnji oduzimanjem djeteta, čak i opasnih vaginalnih pregleda žena neposredno nakon porođaja da bi se utvrdio porod, razdvajanja majke i djeteta u rodilištima te kasnije poteškoća pri upisu djeteta u maticu rođenih.'