Kampanja za Europski parlament bliži se kraju. Od danas do nedjelje u svim državama članicama Europske unije (EU) građani će birati svoje predstavnike u EP-u. Hrvati tako u nedjelju biraju 12 zastupnika koji će zastupati njihove političke interese u Uniji. Koliko su to bitni izbori, najbolje ilustrira činjenica da se čak dvije trećine zakona u Hrvatskoj temelji na europskom zakonodavstvu.

U kojoj mjeri su hrvatski građani zainteresirani za ove izbore, kakva je bila kampanja i koje bi teme mogle obilježiti sljedeći saziv EP-a, samo su neke od tema s kojima smo razgovarali s Majom Ljubić Kutnjak, vršiteljicom dužnosti voditelja Ureda EP-a u Hrvatskoj.

Kampanja za EU izbore ušla je u zadnju etapu. Možete li je usporediti s prethodnim europskim predizbornim kampanjama - po čemu je (bila) drugačija u europskom, a po čemu u hrvatskom kontekstu?

Europa i svijet stubokom su se promijenili u posljednjih pet godina. Razdoblje uoči prošlih europskih izbora obilježile su rasprave oko Brexita, borba protiv terorizma, migracije, a u mnogim državama članicama borba protiv klimatskih promjena dominirala je na ljestvici prioriteta građana. Na tadašnje europske izbore odazvalo se 51 posto birača EU-a, što je bila najviša razina nakon 1994. Veći odaziv na birališta diljem EU-a bio je rezultat većeg interesa mladih glasača. U odnosu na izbore 2014. izlaznost je rasla u 19 članica, među kojima je bila i Hrvatska. Glavni razlog izlaska bio je osjećaj građanske dužnosti, ali i sve snažnije uvjerenje da se glasanjem doista može utjecati na promjene te općenito pojačana potpora koju glasači daju EU-u. A onda se, uslijed pandemije, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize te posljedično krize troškova života i brojnih drugih izazova briga građana usmjerila na teme javnog zdravlja, očuvanja mira kao glavne vrijednosti koju EU treba braniti. U proteklom mandatu za građane je pitanje zajedničke obrane i sigurnosti znatno dobilo na važnosti te se sada spominje kao prioritet kampanje u devet država članica - najviše u Danskoj, Finskoj i Litvi. Ali neke teme ostale su konstanta. U Hrvatskoj se iz ciklusa u ciklus istraživanja na prvo mjesto uvijek probija tema jačanja gospodarstva i stvaranja novih radnih mjesta te građani žele čuti viziju stranaka i kandidata kako adresirati to pitanje u narednom razdoblju.

U kolektivnoj svijesti Hrvata parlamentarni izbori još uvijek su poprilično svježi. U kojoj mjeri su oni stavili izbore za EP u drugi plan? Jesu li parlamentarni izbori 'ukrali' kampanju za europske izbore u Hrvatskoj?

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj od početka godine provodi institucionalnu nestranačku kampanju pod sloganom 'Iskoristi svoj glas, ne daj da ti drugi kroje budućnost', a posebno smo je intenzivirali posljednjih mjeseci. Ipak, u ovoj superizbornoj godini nemoguće je izolirano gledati na pojedine izbore. Travanj su obilježili parlamentarni izbori, ali za nadolazeće europske, iako ih karakterizira duga kampanja jer su raspisani 9. travnja, upravo je ključna faza uzela maha posljednjih tjedana. Vjerujemo da se građani informiraju o programima stranaka i kandidata te da imaju dovoljno vremena donijeti informiranu odluku o tome kome dati povjerenje 9. lipnja da u Europskom parlamentu sudjeluje u donošenju zakona i kreiranju zajedničkih javnih politika u idućem petogodišnjem mandatu.

Odaziv birača je na prošlim EU izborima na razini Unije bio veći od 50 posto, međutim na razini Hrvatske izlaznost je i dalje na niskim granama. Kakva su vaša očekivanja o izlaznosti u nedjelju?

Otkako hrvatski građani izlaze na europske izbore, vidimo sve veću izlaznost - na ad hoc izborima 2013., kad je Hrvatska ušla u EU, izlaznost je bila oko 20 posto, 2014. godine izašlo je 25 posto građana, 2019. nešto manje od 30 posto, stoga vjerujemo da će se u najmanju ruku nastaviti isti trend. Zainteresiranost za EU izbore potvrđuje 61 posto hrvatskih građana u našem proljetnom istraživanju, što je velik skok u odnosu na 37 posto uoči posljednjih europskih izbora prije pet godina.

Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana, a preko 80 posto Europljana smatra da aktualni geopolitički kontekst nadolazeće izbore čini još važnijima. To nas navodi da očekujemo ipak veći odaziv na biralištima u našoj zemlji, ali i na razini Europske unije. Iako su na biralištima bili u travnju, naša poruka građanima je da su svaki izbori prilika da izraze svoj stav, zauzmu se za svoje ideje i da nema mjesta zamoru, ne smije ga biti. Dobitnica priznanja Saharov za 2022. (nagrada za slobodu misli koju dodjeljuje EP) te Nobelove nagrade za mir u istoj godini, ukrajinska pravnica Oleksandra Matvijčuk istaknula je kako gubimo slobodu u svijetu i poručila: 'Iskoristite svoj glas za obranu demokracije, iskoristite svoj glas za one koji to ne mogu.'

Koliko su Hrvati svjesni te važnosti i koliko su zainteresirani za europske teme? Koje su teme u fokusu hrvatskih birača i jača li njihov europski identitet?

Uz spomenuto jačanje gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta, tu je i tema borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, a građane interesira i budućnost Europe, obrana i sigurnost EU-a, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala. Također im je važna poljoprivreda i djelovanje protiv klimatskih promjena. Bitan podatak uoči europskih izbora je i to da se gotovo sedam od deset hrvatskih građana smatra građanima EU-a i osjećaju privrženost Europi. Prošle godine Hrvatska je obilježila desetu obljetnicu članstva u Uniji, što je bio odličan povod da podvučemo crtu i osvrnemo se na učinak EU-a na našu zemlju. Među ostalim, članstvo je omogućilo pristup jedinstvenom tržištu i nove prilike za poduzeća i pojedince, otvorilo brojne mogućnosti obrazovanja i novih radnih mjesta te dovelo do rasta životnog standarda. Također je poboljšalo infrastrukturu i prometnu povezanost. Pristupanje šengenskom prostoru i eurozoni ojačali su našu integraciju u Uniju. Ohrabruje i to da sve veći broj naših građana, njih dvije trećine, osjeti učinke Europske unije na svoju svakodnevicu.

A mladi birači? Jesu li mladi u Hrvatskoj svjesniji važnosti EU-a u odnosu na prije? Koje teme njih zanimaju?

Ured u Hrvatskoj prilagođava kampanju hrvatskom kontekstu i provodimo je prije svega u razgovoru s građanima, i to ponajviše s mladima, diljem zemlje. Organiziramo radionice i debate, a to ostvarujemo u suradnji s lokalnim organizacijama civilnog društva, školama i fakultetima, što kontinuirano radimo, ne samo uoči izbora. Borba protiv siromaštva te ekonomskih i socijalnih nejednakosti, jačanje sigurnosti i očuvanje mira, kao i promicanje međunarodne suradnje visoko su na ljestvici prioriteta mladih, a tu je i tema borbe protiv klimatskih promjena. Tako 64 posto mladih smatra da Europska unija utječe na njihovu svakodnevicu.

Mladi su spremniji pokazati inicijativu i biti društveno angažiraniji ako znaju da će se njihovi prijedlozi razmotriti i uzeti u obzir u oblikovanju politika. Žele da donositelji odluka imaju više dijaloga s građanima. Osim samog izlaska na izbore, smatraju da angažmanom u studentskim ili udrugama mladih mogu doprinijeti društvu i oblikovanju budućnosti, ali i putem iskazivanja svojeg mišljenja na društvenim mrežama, a na njima se najčešće informiraju o političkim temama.

Očekujete li veću izlaznost mladih u nedjelju?

Budući da je u nekoliko zemalja dob za glasanje na europskim izborima 16 godina, poput Malte, Austrije, Njemačke i Belgije, a sve više država razmišlja o tome, ta je tema nezaobilazna i kod nas. Mladi su uvelike složni u stajalištu da bi u obrazovni sustav trebalo uvesti više građanskog odgoja i razvijati kulturu aktivnog građanstva te brige o zajednici. Kad bi imali više znanja o političkom sustavu i javnim politikama, bili bi spremniji glasati sa 16 godina. Prema zadnjim istraživanjima Eurobarometra, 65 posto mladih u dobi do 30 godina iskazalo je interes za izlazak na izbore, tako da očekujemo njihovu veću izlaznost nego prije pet godina.

Kao što na prethodnim europskim izborima nitko nije mogao očekivati ni pojavu pandemije, ni rusku agresiju na Ukrajinu i njihove mnogobrojne implikacije na cijeli svijet, tako ni sada ne možemo znati što nas čeka tijekom sljedećeg saziva EP-a. Iz sadašnje vizure, koje bi teme mogle činiti okosnicu sljedećeg saziva?

Ovogodišnji europski izbori odredit će kako ćemo se zajedno suočiti s jednim od najsloženijih trenutaka naše generacije. Zasigurno će mnoge teme koje su bile na dnevnom redu prošlog saziva dočekati i zastupnike u sljedećem mandatu, kao što je jačanje europske konkurentnosti i gospodarstva, adresiranje demografskih promjena i s time povezanih izazova na tržištu rada. Krajem ovog saziva usvojen je i dugo očekivani Pakt o migracijama i azilu, čija nas primjena tek čeka. Nastavit će se i borba protiv klimatskih promjena te rad na zajedničkoj obrambenoj i sigurnosnoj politici, kao i na politici proširenja. Među ostalim, praćenje razvoja umjetne inteligencije i digitalnih usluga i njihova daljnja regulacija također su potrebni kako bismo išli u korak s tehnologijom i njezinom etičkom primjenom u korist čovjeka. Sva ova područja nadilaze granice država članica i zahtijevaju zajednička europska rješenja i odlučnost. A idući saziv bavit će se važnom temom dogovora oko narednog sedmogodišnjeg proračuna EU-a za razdoblje od 2028. godine. Ne zaboravimo i jačanje uloge EU-a na svjetskoj pozornici. Građani smatraju da su obrana i sigurnost ključni za jačanje pozicije EU-a na međunarodnoj sceni, kao i energetika, sigurnost hrane i poljoprivreda.

Tijekom kampanje isticali ste važnost demokracije, kao i to da svaki građanin snosi dio odgovornosti za nju. S druge strane, dobiva se dojam da ona nikad nije bila ugroženija, posebice u kontekstu mnogobrojnih dezinformacijskih kampanja i naprednih alata koji se koriste u razne maliciozne svrhe. Koje su bile glavne mete dezinformacijskih akcija tijekom ove kampanje?

Akteri dezinformacija unutar i izvan EU-a nastoje potkopati integritet izbornog procesa, povjerenje u demokratske procese općenito te sijati podjele i polarizaciju u našim društvima. Istraživanja pokazuju da se 81 posto građana EU-a slaže da informacije koje pogrešno prikazuju stvarnost ili su lažne predstavljaju velik problem za demokraciju. Proteklih mjeseci radilo se o akcijama plasiranja pogrešnih informacija o tome kako glasati ili odvraćanja građana od glasanja jer 'ionako njihov glas ne vrijedi s obzirom na to da je sve namješteno i zna se ishod izbora'. Pokušaji obmanjivanja sastojali su se i od plasiranja velike količine lažnih ili obmanjujućih informacija kako bi se općenito umanjilo povjerenje građana u institucije. Nedavna izvješća europskih institucija pokazuju da su Francuska, Njemačka i Poljska glavne mete ruske dezinformacijske kampanje, a politike koje su najčešće fokus tih kampanja su potpora Ukrajini, migracije i sigurnost te Europski zeleni plan. Bilo je i slučajeva da su mete vodeći političari. Primjerice, nekoliko dana uoči ključnih izbora u Slovačkoj objavljen je štetan audiozapis na internetu u kojem se jedan od glavnih kandidata navodno hvalio namještanjem izbora. Utvrđeno je da su snimke lažne i stvorene putem umjetne inteligencije.

Kako se Europa bori(la) protiv toga?

Institucije EU-a već dug niz godina prate i rješavaju probleme vezane uz manipulacije, dezinformacije i strano uplitanje. Ti se napori odvijaju u uskoj suradnji i koordinaciji između institucija i uz uključivanje širokog spektra partnera - država članica EU-a, medija i platformi za provjeru činjenica te civilnog društva. Promiču brojne aktivnosti, uključujući kampanje podizanja svijesti o ovom problemu i inicijative za medijsku pismenost kako bi povećala otpornost društva na dezinformacije i manipulaciju informacijama.

EU je posljednjih godina učinio mnogo u stvaranju pravednijeg i sigurnijeg online okruženja za građane, među ostalim donošenjem Akta o digitalnim uslugama, kojim se uređuju odgovornosti pružatelja digitalnih usluga. Što više korisnika imaju, digitalne platforme imaju veću odgovornost za suzbijanje štetnog sadržaja i dezinformacija, a algoritmi i prakse njihovog moderiranja moraju biti transparentniji. Transparentnost u pogledu oglašavanja te zabrana određenih vrsta ciljanog oglašavanja osobito su važni aspekti u svjetlu nadolazećih europskih izbora.

Zašto građani u nedjelju trebaju izaći na birališta, koju težinu ima njihov glas?

Izlazak na europske izbore jedinstvena je prilika za svaku građanku i građanina da oblikuje budućnost Europe. Hrvatski građani biraju 12 od ukupno 720 zastupnika u Europskom parlamentu za sljedeće petogodišnje razdoblje. Oni će odlučivati o zakonima koji utječu na našu svakodnevicu – ne zaboravimo da se više od dvije trećine zakona koji se usvoje u Hrvatskom saboru temelji na europskom zakonodavstvu. Što više građana glasa, to su i odluke koje se donose na europskoj razini legitimnije. Vjerujemo da demokracija nije samo temeljno pravo, već i zajednička odgovornost svih nas da se ona održi. Glasanje je najizravniji način korištenja te odgovornosti.

Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu i realizira se u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.