Petnaesta sjednica Hrvatskog sabora u aktualnom sazivu nastavlja se raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske, u drugom čitanju.

Konačan prijedlog predstavio je Tomislav Ivić, državni tajnik u Ministarstvu obrane, rekavši da su more, podmorje i morsko dno posebno važni za gospodarski razvoj RH, pa se pozornost usmjerava na održivo gospodarenje, zaštitu bogatstva u morskim područjima nad kojima RH ima suverenitet, suverena prava i jurisdikciju. Obalna straža oslanja se na raspoložive kapacitete Hrvatske ratne mornarice. Uglavnom se to odnosi na iskoristivost ljudskog potencijala, obučnih kapaciteta te potpunu logističku potporu provedbi svih aktivnosti.

Primarna zadaća obalne straže je nadzor i zaštita suverenih prava i interesa te provedba jurisdikcije RH u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i otvorenom moru, a u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama obalna straža pruža potporu državnim tijelima.

Cilj ovog zakona je definiranjem poslova obalne straže i ovlasti ovlaštenih osoba regulirati sva pitanja vezana za njezino funkcioniranje. Predloženi zakon uređuje postupanja nadzora morskog ribarstva i sigurnosti plovidbe, te zaštitu morskog okolišta, prirodne i kulturne baštine. Iscrpno se propisuju ovlasti ovlaštenih osoba, koje su stupnjevane po kategorijama. Utvrđuju se uvjeti za davanje ovlasti za inspekcijske poslove i pojedina upravna područja.

'Zbog čega ne proglašavate isključivi gospodarski pojas?'

Zastupnik Bulj u replici Iviću ponovio je da je prema analizi Europske komisije Hrvatska zbog neproglašenja isključivog gospodarskog pojasa godišnje izgubila od 170 do 270 milijuna eura godišnje.

'Domoljubna koalicija HDZ-a prije tri-četiri godine govorila je da će proglasiti isključivi gospodarski pojas. Zbog čega se on ne proglasi? Zbog čega se naše pravo ne iskoristi? Ovo je farsa i magla koju puštate o obalnoj straži, koja bi trebala štititi našeg ribara. Imate hibrid koji ste potpisali za ulazak u Europsku uniju, a zove se eokološko-ribolovni pojas', poručio je Bulj.

Ivić je odgovorio da Bulj priča priču koja nije predmet ovog zakona. 'Sve što se tiče isključivog gospodarskog pojasa i ZERP-a ima lijepo objašnjeno u obrazloženju. Međutim, vi ne prihvaćate nikakve argumente, pričate svoju priču, na to imate pravo', rekao je Ivić.

'Pokazuju nam srednji prst'

Bulj je na to kazao da su se vladajući dodvorili europskim činovnicima i nemaju snagu proglasiti isključivi gospodarski pojas kakav su proglasile druge države, pa talijanski ribari pokazuju čak i srednji prst našoj obalnoj straži i polici, dok 'tamo gdje oni prođu, trava ne raste' u Jadranskom moru. 'Vi ste morali izdati nacionalne interese da bi se dodvorili Carli del Ponte i europskim činovnicima na štetu hrvatskog ribara', poručio je Bulj.

Nadovezao se Nikola Grmoja, ustvrdivši da je isključivi gospodarski pojas itekako dio problematike ovog zakona.

'To što možda vi ne želite da se priča o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa nije naš problem. Mi smo dvaput u ovom sazivu uputili u proceduru i glasovalo se o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, i vi ste glasali protiv. Čak i kolega Kirin, bivši pravaš, sada je glasao protiv toga. Vi biste željeli da mi o tome pričamo, ali mi ćemo pričati', rekao je Grmoja.

Sabor će raspraviti i konačan tekst izmjena Zakona o službi u Oružanim snagama kojima se regulira postupanja u slučajevima težeg stradavanja ili pogibije vojnih osoba u obavljanju službe. Izmjenama se također predlaže omogućavanje pohvaljivanja i nagrađivanja na razini satnije, mogućnost rasporeda djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto dva čina više te ukidanje ograničenja za izvanredno promaknuće u činove kada postoje posebne zasluge.

Osim toga, povećava se dobna granica za upućivanje vojnih osoba na izobrazbu s ciljem stvaranja uvjeta za promaknuće u viši čin.

Hrvatski sabor nastavlja sjednicu raspravom o ukupno sedam zakona, među kojima su i izmjene Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske koje predlaže Klub zastupnika SDP-a.

Tim izmjenama, koje Vlada ne prihvaća, SDP predlaže uvođenje višestranačkih izborna tijela za sigurnije i bolje provođenje izbora, kao i obvezu potpisivanja birača prilikom preuzimanja glasačkog listića kako bi se dodatno spriječile manipulacije.