Nedavno je izraelska vojska objavila da je ubila člana Hezbolaha koji je prikupljao obavještajne podatke protiv Izraela na Golanskoj visoravni, pod njihovom okupacijom, u Siriji.

Među ostalim vođama Hezbolaha za koje se vjeruje da ih je ubio Izrael nalaze se Fuad Šakar, zapovjednik strateškog vijeća grupe, Ali Karaki, šef Hezbolahovog južnog fronta, i Ibrahim Akil, šef uprave za vojne operacije te skupine, piše Business Insider.

U međuvremenu, Hašim Safiedin, Nasralin rođak i čovjek koji se široko promovira kao njegov nasljednik, nestao je otkako je Izrael prošlog tjedna napao južna predgrađa Bejruta. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u utorak da su 'Nasralina zamjena i zamjena njegove zamjene' ubijeni. Nije jasno je li pritom mislio na Safiedina.

'Danas je Hezbolah slabiji nego što je bio dug niz godina', dodao je Netanyahu.

Vodstvo Hezbolaha pretrpjelo je ozbiljan udarac, a stručnjaci vjeruju da je nastao vakuum moći, što otvara put radikalnijim vođama koji bi mogli uzvratiti razornom snagom.

Borba za vodstvo

Mohamed Albasha, američki sigurnosni analitičar za Bliski istok, izjavio je za Business Insider da bi Hezbolahova potraga za novim vođom mogla dovesti do 'privremene borbe za moć ili unutarnje fragmentacije', što bi u početku moglo oslabiti utjecaj skupine u Libanonu.

Albasha je također napomenuo da bi je to moglo destabilizirati i promijeniti njezine 'političke i vojne strategije'. Međutim dodao je da će to biti privremeno te da će sukob vjerojatno eskalirati.

'To je svakako udarac za tu grupu', rekao je Antony Loewenstein, autor knjige 'Palestinski laboratorij', za Sky News. 'Daleko više ljudi moglo bi se uzdići, a mogli bi se pojaviti i daleko radikalniji vođe.'

Hezbolah je postao opasniji

Pišući u eseju za Atlantic Council, američki think tank, William F. Wechsler, viši direktor Centra Rafik Hariri i programa za Bliski istok, naglasio je da je važno zapamtiti kako je Hezbolah postao opasniji nakon što su njegova osnivača Abasa al Musavija 1992. godine ubili Izraelci.

Wechsler je istaknuo da je Musavijeva smrt bila katalizator za niz terorističkih napada, uključujući samoubilački bombaški napad na izraelsko veleposlanstvo u Buenos Airesu, koji je izveo član Islamskog džihada, skupine koju podržava Iran i povezana je s Hezbolahom.

Mireille Rebeiz, voditeljica bliskoistočnih studija na Dickinson Collegeu u Pennsylvaniji, izrazila je slično mišljenje u eseju za The Conversation. 'Izrael možda neće nužno postići željeni učinak', rekla je Rebeiz.

'Nasrala je slijedio Musavijeve korake, a pod njegovim vodstvom grupa je povećala svoje novačenje, arsenal i utjecaj unutar i izvan Libanona', dodala je. Povijest bi se sada mogla ponoviti.

Sukob koji se širi

Postoji bojazan da bi sukob mogao prerasti u širi rat na Bliskom istoku.

Osim što udara na vodstvo Hezbolaha u Libanonu i Gazi, Izrael također planira protunapade na Iran nakon što je ta zemlja lansirala balističke projektile.

Stručnjaci predviđaju da bi Izrael mogao ciljati iranska naftna i nuklearna postrojenja ili planirati atentate na ključne vojne savjetnike.

Ahmet Kaya, glavni ekonomist britanskog Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja, ranije je za Business Insider izjavio da bi eskalacija sukoba mogla 'pogoršati nestabilnosti u globalnom gospodarstvu, povećati neizvjesnosti, ugroziti napore za smanjenje inflacije te na kraju smanjiti rast globalnog BDP-a'.

Banka Izraela u svibnju je izračunala da bi rat mogao koštati ukupno oko 66 milijardi dolara do kraja sljedeće godine, što iznosi otprilike kao 12 posto izraelskog BDP-a, piše CNN.

Izraelski ministar financija prethodno je opisao ovaj sukob kao 'najduži' i 'najskuplji' u povijesti zemlje.

'Situacija je sada nepredvidiva i teško je reći što će se sljedeće dogoditi', zaključila je Rebeiz. 'Međutim novi val nasilja mogao bi samo ojačati odlučnost Hezbolaha.'