'Vrijeme je za djela, riječi nisu dovoljne. Vrijeme je za diplomatska, ekonomska, pa čak i vojna djela', rekao je Gantz. Njegovo upozorenje uslijedilo je četiri mjeseca nakon što je Iran izvijestio kako će početi obogaćivati uran na čistoću od 60 posto, što je ključni korak prema 90 posto koliko je potrebno za izradu bombe. Nedugo prije nego što je Iran počeo obogaćivati uran, američko Udruženje za kontrolu naoružanja (Arms Control Association) procijenilo je da će toj zemlji trebati 12 mjeseci da dobije dovoljno materijala za izradu bombe.

Gantzove izjave taj rok skraćuju na oko dva i pol mjeseca, no to ne znači nužno da će Iran za deset tjedana stvarno i imati atomsku bombu. Da bi se izradila funkcionalna bomba, potrebno je obogaćeni materijal ugraditi u nuklearnu jezgru, montirati jezgru na projektil i zatim osigurati tehnologiju za lansiranje, precizno stizanje do cilja i detoniranje. Iako je relativno malo poznato o iranskim nuklearnim mogućnostima, smatra se da još uvijek nemaju veći dio te tehnologije, a neki analitičari smatraju da će im za proizvodnju nuklearne bojeve glave koju će moći lansirati, ako ne bude vanjskih utjecaja, trebati još dvije-tri godine.

>>> Japan se prisjeća jedne od najvećih svjetskih tragedija, prvog napada atomskom bombom u povijesti

Smatra se također da Iran ne posjeduje interkontinentalne balističke rakete pa nije u mogućnosti lansirati bombe na zemlje zapadne Europe ili SAD, ali domet najvećih raketa koje ima u svom arsenalu, a on iznosi oko 1900 kilometara, više je nego dovoljan za udare na Izrael.

>>> Koliko je opasno zveckanje hidrogenskom bombom? Evo što kažu fizičari