Procjene su dobivene na osnovi podataka građevinskih stručnjaka i seizmologa koji se temelje na sigurnosti građevina u hrvatskoj metropoli. Golem broj žrtava u Italiji posljedica je upravo stare ili nekvalitetne gradnje. Ipak, stručnjaci napominju da posljedice potresa od oko šest stupnjeva po Richteru, kakav je pogodio talijanski grad, ovise i o mnogim drugim faktorima, pa je riječ samo o jednom od nekoliko mogućih scenarija.

Željko Žarko, iskusni građevinski vještak, upozorava da bi najgore prošle zgrade sagrađene između Drugog svjetskog rata i 1964. godine, kada su se u Hrvatskoj prvi put počeli primjenjivati seizmološki propisi kao jedan od uvjeta gradnje. Takvih je zgrada u Zagrebu otprilike 10 posto, dakle oko 7.500.

'Najgore bi prošli oni koji žive u zgradama od krutih materijala, dakle cigle, a najbolje oni u objektima od armiranog betona i drveta', kaže Željko Žarko. Dodaje da je u centru, na Gornjem gradu, Trešnjevci, ali i u mnogim drugim kvartovima još mnogo starih zgrada, pa je teško reći koji bi kvart bio najteže pogođen.

'Međutim, u Novom Zagrebu uglavnom su zgrade od armiranog betona, no problem je to što je uglavnom riječ o višekatnicama. Nadalje, opasne bi bile i zgrade s mnogo stakla, koje bi se u slučaju potresa razletjelo', objašnjava Željko Žarko za Jutarnji list. Iako svaka građevina prema Zakonu o gradnji podliježe kontroli statike i seizmologije, investitori propise često ignoriraju da bi uštedjeli na materijalu.