U Fanu temperatura već izjutra doseže sparnih 29 stupnjeva, a par koji je ovdje rođen zna da njihova ljeta i zime mijenja globalno zatopljenje. Ono na što nisu baš navikli jest ustajalo, znatno toplije more, prenosi The Guardian.

Temperatura mora ove je godine duž talijanske obale nekoliko dana u srpnju dosegla rekordnih 30 stupnjeva, a u nekim je područjima malo i premašila tu brojku. Ovakve temperature utjecale su na bioraznolikost mora, količinu riba, ostalih životinjskih vrsta, čak i na sastav mora koji je znatno drugačiji od onog koji je bio prije 20 godina.

Pojava morske sluzi

Visoka temperatura mora i slaba strujanja pridonijeli su ovoljetnom širenju morske sluzi, osobito u sjevernom i srednjem dijelu Jadrana. Morska sluz gusta je, bijelo-žuta tvar sastavljena od raznih mikroalgi koje se nakupljaju na morskom dnu ili površini.

Sluz je relativno jedinstvena za Jadran na talijanskoj strani i ima tendenciju nakupljanja kada more ne prima dovoljno hranjivih tvari iz rijeke Po, najduže rijeke u zemlji koja se proteže od Alpa, a izlijeva se u Jadran na sjeveru. Posljednji put kada se tvar tako značajno pojavila bilo je 1989. godine, posebno u vodama u blizini obalnih gradova u regiji Emilia-Romagna, zbog čega su posjetitelji plaže naprosto pobjegli.

Iako je morska sluz ružna smetnja kupačima i plivačima, ona nije opasna za čovjekovo zdravlje. Međutim, predstavlja veliku opasnost za ribolov. Naime, morska sluz sve je veća prijetnja morskom životu i ribarskoj industriji uzrokujući probleme s motorom broda, blokirajući ribarske mreže i otežavajući ulov ribe.

Dok većina ribljih vrsta može uteći sluzi, ona je pak s druge strane smrtonosna za školjkaše, kojima također prijete plavi rakovi koji žive u toplijem Jadranu, osobito u sjevernim krajevima.

Talijanski se ribari čude i plaše ovakvih vremenskih promjena govoreći kako je Jadransko more postalo tropsko more te kako su počeli viđati riblje vrste kojih prije nije bilo, kao što su sabljarke, dok su razne vrste bijele ribe, poput romba, gotovo izumrle.

Ribari u problemu

Anna Franchini, koja predstavlja zadrugu malih ribara tvrdi kako ribari već mjesec dana ne mogu normalno raditi, a kako je frustracija talijanskih ribara sve veća i radi visokih troškova te teške birokracije s kojima se moraju nositi. Nekoć se od ribe moglo fino živjeti, a danas je biti jadranski ribar izazov. Najveće pitanje je pitanje borbe za preživljavanjem.

Ribolovne udruge u regijama koje su najviše pogođene, uključujući Veneto, Emilia-Romagna, Marche i Abruzzo, pozvale su vladu da proglasi izvanredno stanje, što joj daje ovlasti da brzo progura politike koje bi pomogle da se održe ribari. Jadran i more oko Sicilije najveći su proizvođači ribe u Italiji.

Prva pojava sluzi u Jadranu službeno je zabilježena u prvim desetljećima 17. stoljeća. Maria Lucia De Nicolò, povjesničarka sa Sveučilišta u Bologni i stručnjakinja za Mediteran, tvrdi da smo trenutno u alarmantnoj fazi te kako upozorenja o klimatskim promjenama nisu uzaludna i kako ih se ne bi trebalo olako shvaćati.

Iako je Jadran postao mnogo čišći u posljednjih 20 do 30 godina, također je postao i iscrpljeniji jer more prima manje hranjivih tvari iz rijeka, a pored toga je i na udaru toplinskih valova.