Osam zemalja članica Jadransko-jonske inicijative izrazili su u ponedjeljak u Bruxellesu očekivanje da će ta inicijativa do kraja 2014. prerasti u Jadransko-jonsku makroregiju, po uzoru na već uspostavljene Baltičku i Podunavsku makroregiju
Na kraju slovenskog jednogodišnjeg predsjedanja Jadransko-jonskom inicijativom u slovenskom stalnom predstavništvu pri EU-u u Bruxellesu okupili su se predstavnici osam zemalja koji sudjeluju u toj inicijativi - Hrvatska, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Italija i Srbija. Hrvatsku je predstavljao zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić.
'Mislim da do kraja 2014. možemo uspostaviti Jadransko-jonsku makroregiju. Ta makroregija otvorit će veće mogućnosti za razvoj turizma, infrastrukture, zaštite mora te za suradnju raznih luka', rekao je predsjedavajući skupa, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.
U završnoj izjavi sudionici pozdravljaju zaključke sa summita održanog 13. i 14. prosinca prošle godine, u kojima su čelnici zemalja članica pozvali Komisiju da do kraja 2014. izradi strategiju za Jadransko-jonsku makroregiju.
Makroregionalni pristup novi je oblik suradnje između susjednih regija u Europskoj uniji i izvan nje kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti poput strukturanih fondova, to jest da se sinergijom različitih instrumenata i politika za isti novac postigne veća dodana vrijednost.
Do sada je 2009. ustrojena Baltička regija, a 2011. Dunavska makroregija.
Jednogodišnje predsjedništvo od Slovenija preuzima Albanija.
