"Očito je da će, ako se sigurnosna situacija pogorša, hrvatska vojska doći na granicu", rekao je Jandroković na marginama međuparlamentarne konferencije o zajedničkoj i sigurnosnoj i vanjskoj politici EU.

Dodao je da EU mora imati jedinstveni odgovor na migrantsku krizu.

"Volio bih da se ne ponovi ona situacija iz 2015. godine. Trebamo osnažiti zajedničku politiku unutar EU kada su u pitanju migracije. Prve na udaru su Grčka i Bugarska", rekao je Jandroković.

Predsjednik Hrvatskog sabora kaže će se morati drukčije reagirati nego prije pet godina ako na granice počnu pristizati deseci ili stotine tisuća ljudi.

"Hrvatska će pratiti stanje i koordinirati svoje aktivnosti. Osnovna zadaća države je zaštititi svoje granice i ljude", dodaje.

"Europa je i 2015. razmišljala o tome kako zaustaviti eskalaciju u samom izvoru krize. Države moraju reagirati, države se moraju štititi. Ne bih rekao da se ovdje radi o licemjerju, već se stvari mijenjaju i sazrijevaju", smatra Jandroković.

Osim rješavanja krize na izvorištu u Siriji, Jandroković kaže da je i "ponovno potrebno raditi u dva smjera, diplomatskom i humanitarnom kako bi se spriječio nastanak novog migrantskog vala".

Podsjetio je da se 2015. govorilo o humanitarnom i sigurnosnom aspektu krize.

"Tada je prevladavao humanitarni aspekt, a sada više prevladava sigurnosni", ističe Jandroković.

Zajednički odgovor na krize

Međuparlamentarna konferencija o Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici i Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici koja se odvija u utorak i srijedu u Zagrebu uspostavljena je 2012. godine.

Stvorena je za raspravu, razmjenu informacija i najboljih praksi između predstavnika nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta o temama povezanima s vanjskom, sigurnosnom i obrambenom politikom EU-a.

Jandroković je na otvaranju konferencije rekao da je cilj imati "snažnu i demokratsku Europu koja predvodi i utjecajna je u svijetu, koja će postati predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena i jamčiti sigurnost i stabilnost".

Posjetio je na globalne izazove, od sukoba na Bliskom istoku, velikih migracijskih tokova, terorističkih prijetnji, organiziranog kriminala, klimatskih i demografskih promjena, energetske nesigurnosti, trgovinskog protekcionizma i drugih.

Konferencija se održava dva puta godišnje, a organizira je parlament države članice koja predsjeda Vijećem EU-a. Sudjeluju izaslanstava nacionalnih parlamenata država članica i Europskog parlamenta.

Novine koje su uvedene u Zagrebu su "hitne" debate i usvajanje zajedničkih zaključaka o svim temama, istaknuo je Jandroković i vjeruje da će se s tom praksom nastaviti i na drugim međuparlamentarnim konferencijama.