'U ovom trenutku nema nikakva razloga za takve špekulacije', rekao je Janša

Dodao je kako njegova vlada ocjenjuje da je takva opasnost otklonjena nedavno prihvaćenim mjerama štednje za postizanje financijske stabilnosti i da slovenska vlada čini sve da joj ne bi bilo potrebno tražiti takvu pomoć.

Proračunski rezovi i štednja predviđaju da će Slovenija u ovoj godini svoj proračunski deficit s lanjskih 6,4 posto BDP-a smanjiti na 3,5 posto u ovoj, te na ispod 3 posto u 2013. i tako ispuniti pravila o financijskoj stabilnosti članica eurozone kojoj se Slovenija priključila 2007.

Špekulacije o tome da će Slovenija možda morati zatražiti pomoć europskih fondova za spas eura pojavila se i zbog Janšine izjave za jedan lokalni radio da bi Slovenija mogla krenuti 'putem Grčke', ako oporba u parlamentu ne pristane dati potrebnu ustavnu većinu prilikom skorašnjeg glasovanja u parlamentu o ustavnim promjenama, što su ga prenijele zapadne agencije.

Ustavnim promjenama o referendumu i unošenjem 'zlatnog fiskalnog pravila' koje određuje da državni proračun i proračuni lokalnih zajednica moraju biti uravnoteženi i bez strukturnog deficita Janšina vlada namjerava onemogućiti moguće namjere sindikata i oporbe da blokiraju prijedloge njegove vlade usmjerene na postizanje pravila europskog fiskalnog pakta.

Janša je novinarima koji prate summit u Bruxellesu rekao da je jedina nepoznanica glede financijske stabilnosti slovenski potkapitalizirani bankarski sektor, ali da je za takve ocjene prerano jer se još uvijek odvija revizija bilanci vodećih banaka u većinskom državnom vlasništvu, te tako sugerirao da ne isključuje da bi Slovenija za svoje banke mogla u budućnosti tražiti pomoć na kakvu se nedavno odlučila Španjolska.

Slovenski ministar financija Janez Šušteršič izjavio je u četvrtak da je u tijeku vrlo detaljan pregled poslovanja Nove Ljubljanske banke (NLB) čiji je cilj otkrivanje svih njenih loših investicija u prošlosti, kako bi se do kraja godine u nju radi dodatne dokapitalizacije privukli strani investitori.

NLB kao najveća slovenska sistemska banka zadnje tri godine posluje s gubitkom zbog rezervacija na račun slabih kredita danih proteklih godina u okviru tzv. 'tajkunske' ili 'menadžerske' privatizacije, zbog čega je po neslužbenim podacima opterećena s oko 3 milijarde eura loših kredita, što je 21 posto njene bilance.