Austrijski ministar za okoliš i prostor Niki Berlakovich izjavio je u nedjelju da će na današnjem sastanku europskih ministara za okoliš predložiti izvođenje testova na sigurnost europskih nuklearnih centrala od potresa te preispitivanje europske politike prema korištenju nuklearne energije.

Mariborski list Večer navodi u ponedjeljak da su događaji u Japanu ponovo pokrenuli veliku suzdržanost i 'strah' Austrije prema nuklearnim centralama u susjednim zemljama, jer se ona u osamdesetim godinama prošlog stoljeća odrekla korištenja nuklearne energije iz sigurnosnih razloga, pa je svojedobno zahtijevala zatvaranje nuklearki u susjednim državama, uključujući one u Krškom, koja ima općenito visok stupanj sigurnosti, pa i one od potresa, a građena je američkom tehnologijom i uz najviše sigurnosne standarde.

Službenih reakcija u Sloveniji na Berlakovichevu izjavu još nema, no ovdašnji stručnjaci tvrde da je 'prerano za bilo kakve komentare i ocjene' kako će se austrijska inicijativa odraziti u Europskoj uniji te hoće li utjecati na sada naklonjeno stajalište koje u Sloveniji postoji prema nuklearnoj energiji kojom se osigurava trećina energetske bilance.

Zbog povećanog zanimanja za pitanja sigurnosti rada nuklearki nakon događaja u Japanu, iz nuklearke Krško medijima je upućeno objašnjenje u kojem se ističe da je ona projektirana i građena u skladu s američkom regulativom i visokim standardima za protupotresnu sigurnost.

Ti standardi osiguravaju da se, čak i u slučaju znatno jačih potresa od onih koji su dosad zabilježeni na području gdje se nalazi nuklearka Krško, ona zaustavi na siguran način.

To su, kako se navodi, potvrdila sva dosadašnja istraživanja, pa i međunarodno ispitivanje vođeno od 1992. do 2004. godine, koje je potvrdila i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAAE), a analiza te studije pokazuje da je Krško, što se tiče sigurnosti od potresa, najsigurnija nuklearka u Europi, navode u krškoj nuklearki.

Pitanje je, međutim, koliko će se događaji u Japanu odraziti na dugoročne planove da se uz postojeću nuklearku sagradi drugi blok, s obzirom na predviđeno zatvaranje sadašnje nuklearke 2043. godine.

Slovenska vlada ove godine planira prihvatiti nacionalni energetski dokument koji predviđa postavljanje novog bloka između 2020. i 2025. godine, a morat će ga prihvatiti i parlament. Zbog opredjeljenja da projekt gradnje nove nuklearke mora biti 'društveno prihvatljiv', u slovenskoj vladi ne isključuju mogućnost da se o pitanju gradnje nove nuklearke odluči i na referendumu.

Premijer Borut Pahor razgovarao je o interesu stranih investitora za gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom i prilikom svojih nedavnih posjeta Washingtonu i Parizu, jer bi se radilo o investiciji u rasponu između 3,5 i 5 milijardi eura, za koju se zanima više svjetskih kompanija.