Bajić je prvi put privremeno imenovan za direktora Croatia Airlinesa još u studenom 2017. "na razdoblje od najduže šest mjeseci, a do provedbe postupka imenovanja direktora putem javnog natječaja".

No, razdoblje od najduže šest mjeseci protegnulo se na čak 48 mjeseci, javnog natječaja ni nakon četiri godine još uvijek nema, što znači da će Bajić privremeno dobiti i deveti mandat kada mu istekne postojeći 6. studenog.

Za to vrijeme privremenosti uprave i neizvjesnosti, Croatia Airlines niže gubitke, pa je tako 2018. zabilježila 76,5 milijuna kuna operativnog minusa, 2019. 55,4 milijuna kuna, dok je u kriznom razdoblju zbog epidemije u 2020. minus eksplodirao na 335,4 milijuna kuna.

Drugi mandat Croatia Airlines nije izolirani slučaj. Hrvatska je država privremenosti kada je riječ o imenovanjima čelnih ljudi u javnim tvrtkama, ali i u ministarstvima, gdje se često odabrani biraju privremeno, a nakon formalnog javnog natječaja, slučajno ili ne, baš oni budu najbolji kandidati i pobjeđuju.

Na desetke je takvih primjera, od uprava i nadzornih odbora državnih tvrtki, preko nekadašnjih pomoćnika ministara koji su redom na natječaju pobjeđivali i postojali ravnatelja uprava, do glavnih tajnika ministarstava koji su prvo bili privremeni da bi na kraju bili izabrani na mandat od četiri godine.

Dnevnik navodi da privremene uprave imaju zračne luke u Puli, Splitu, Osijeku, Zadru i Zagrebu.

Vladi se ne žuri ni kad je riječ o nekima od najvećih i najznačajnijih državnih kompanija. Janaf, jedna od strateški najvažnijih firmi, od uhićenja bivšeg čelnika Dragana Kovačevića već više od godinu dana ima privremenu upravu na čelu sa Stjepanom Adanićem. Odnedavno privremenu upravu ima i Hrvatska pošta, tvrtka koja zapošljava gotovo 9500 ljudi, a koja je prošlu koronagodinu završila s velikim padom i neto dobiti od tek 35,9 milijuna kuna, donosi Jutarnji list.