Na radnoj skupini za izmjene Zakona o zemljišnim knjigama ozbiljno se raspravlja o prebacivanju zemljišnoknjižnih predmeta javnim bilježnicima kako bi se rasteretili sudovi. Premda sve ide u tom pravcu, konačna odluka još nije donesena.

U stručnim krugovima o tome se jako puno raspravlja i iznose oprečna mišljenja. Prema statističkim podacima o radu sudova za 2020. godinu, lani je bilo zaprimljeno manje ZK predmeta nego 2019. godine, njih 496.119 (godinu prije 519.274), ali ih je riješeno čak i više nego 2019. godine, ukupno 516.191 predmet, čime su neriješeni ZK predmeti smanjeni na njih 37.766, a 2019. neriješeno je bilo 55.990 ZK predmeta.

U svrhu rasterećenja zemljišnoknjižnih odjela uredilo bi se izmjenama i dopunama zakona da javni bilježnik postane povjerenik suda u postupcima obnove i osnivanja zemljišnih knjiga. Ideja o kojoj se raspravlja, prema informacijama Jutarnjeg lista, ide u pravcu da se ZK predmeti postave slično kao ovršni, odnosno da javni bilježnici budu povjerenici suda, a sud bi im algoritmom dodjeljivao predmete u rad.

Predmeti bi započinjali zahtjevima odvjetnika koji bi se morali podnositi u elektroničkom obliku. ZK predmeti, prema sadašnjim razmišljanjima, ostali bi samo na onim sudovima koji imaju dovoljno kapaciteta da ih mogu rješavati.

Javni bilježnici se već vesele novom poslu, a time i novom izvoru prihoda. "Javni bilježnici spremni su preuzeti svaki povjereni posao od strane Republike Hrvatske, a to smo dokazali u dosadašnjem postupanju kod ostavina i ostalih prenesenih nadležnosti", odgovaraju iz Javnobilježničke komore, donosi Jutarnji list.