Manjak opće države za 2013. godinu iznosio je 16,17 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju prošle godine dosegnuo 220,2 milijarde kuna, što čini 67,1 postotni udio u hrvatskom BDP-u, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj predstavljenog danas u Državnom zavodu za statistiku (DZS)
Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
Izvješćem je obuhvaćen sektor opće države, koji prema metodologiji ESA95 obuhvaća državni proračun i njegove korisnike, izvanproračunske korisnike (Hrvatske vode, Hrvatske ceste, CERP i njegovi pravni prethodnici te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), javna poduzeća (HRT i HŽ Infrastruktura), lokalne proračune i njihove korisnike te izvanproračunske fondove (HZZO, HZMO i HZZ).
Prema podacima koje je DZS prikupio u suradnji s HNB-om i Ministarstvom financija, ukupni prihodi opće države u 2013. iznosili su 134,6 milijardi kuna, a ukupni rashodi 150,8 milijardi kuna pa je deficit opće države iznosio 16,17 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a
Prema 2012. godini prihodi su povećani za 0,5 posto, a rashodi za 0,4 posto, dok je deficit opće države smanjen za 0,7 posto.
Deficit opće države posljedica je manjka središnje države (državni proračun) u iznosu od 17,9 milijardi kuna ili 5,5 posto BDP-a. Taj je deficit prema 2012. godini lani porastao za čak 17,5 posto ili 2,6 milijardi kuna.
Lokalna je država pak lani bila u plusu od 238 milijuna kuna ili 0,1 posto BDP-a, a fondovi socijalne sigurnosti od gotovo 1,5 milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a.
Ravnatelj DZS-a Marko Krištof kazao je kako su najznačajnije stavke koje su doprinijele rastu deficita u 2013. bile 'kapitalna injekcija' HBOR-u u iznosu od 670 milijuna kuna (doprinos 0,4 posto BDP-a) te preuzimanje 263 milijuna kuna javnog duga HŽ Putničkog prijevoza (0,1 posto). Pozitivan utjecaj od 0,7 posto BDP-a imala je pak statistička korekcija poreznih prihoda (od PDV-a) zbog ulaska Hrvatske u EU, bez koje bi deficit bio viši za oko 0,5 postotnih bodova, kazao je Krištof.
Na povećanje razine javnog duga lani su najviše utjecali izdani vrijednosni papiri države - dvije emisije obveznica u ukupnom iznosu višem od 23,5 milijardi kuna te emisija trezorskih zapisa od 4,24 milijarde kuna.
Tako je dug opće države 2013. bio 20 posto ili 36,5 milijardi kuna viši nego 2012. godine, odnosno njegov je udio u BDP-u porastao s 55,9 posto u 2012. na 67,1 posto krajem prošle godine
Izvješće obuhvaća podatke od 2010. godine, koji pokazuju da je deficit opće države bio najviši 2011. godine, kada je iznosio 7,8 posto BDP-a. Istodobno javni dug kontinuirano raste - 2010. bio je na razini 45 posto BDP-a, 2011. taj udio je porastao na 52 posto, a u 2012. na 55,9 posto, dok je lani premašio kriterij iz Maastrichta i dosegnuo 67,1 postotni udio u BDP-u.
Izvješća o prekomjernom deficitu izrađuju nacionalni statistički uredi te ih podnose Europskoj komisiji, odnosno Eurostatu dva puta godišnje, na kraju ožujka i rujna.
Ovogodišnje 'jesensko' izvješće, najavio je Krištof, radit će se po novoj statističkoj metodologiji, a jedna od izvjesnih promjena je da će u obuhvat opće države ući i još neka javna poduzeća (ona koja vlastitim prihodima ne pokrivaju više od 50 posto troškova). Za sada je sigurno da taj kriterij zadovoljavaju Hrvatske autoceste, a tek uvidom u sve dokumente znat će se hoće li ih biti i više, kazao je Krištof.
