Nalaz krvi i urina dojučerašnjeg ministra obrane Marija Banožića, koji je proteklog vikenda izazvao tešku prometnu nesreću tako što je u cik zore na cesti kod Vinkovaca po magli pretjecao kamion i usmrtio 40-godišnjeg Gorana Šarića, puna četiri dana od samog događaja isplivao je u javnost i pokazao da je neposredno nakon sudara bivši ministar imao 0,21 promil alkohola u krvi
Po svemu sudeći, radi se o rezidualnim ostacima alkohola popijenog na fešti kojoj je Banožić prisustvovao noć ranije, navodno do sitnih jutarnjih sati - dakako ako nije nešto popio i u šest sati ujutro, prije nego što je sjeo za volan starog terenca i zaputio se u lov.
vezane vijesti
Sam nalaz predmet je golemih kontroverzi koje izazivaju u najmanju ruku sumnju javnosti, ali i optužbe oporbe da je na djelu pokušaj prikrivanja velikog skandala, a posljedično i zataškavanja. Krajnje neobična reakcija niza institucija tomu ide u prilog: najprije su se već tijekom vikenda u kuloarima pojavile informacije da je Banožić imao debelo preko jednog promila alkohola, potom je u ponedjeljak navečer isplivao podatak da se radilo o koncentraciji od 0,21 promila, zatim se pojavila i vijest o 0,29 promila, a na koncu i konfuzija o mjestu i vremenu uzimanja samog uzorka.
Dio medija, naime, objavio je da su na analizu u Zagreb poslani krv i urin izuzeti tek u osječkoj bolnici, kamo je Banožić zbog liječenja prebačen nekoliko sati nakon sudara.
Kaosu je doprinijelo Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru, koje je 'zbog interesa javnosti' objavilo također neobično sročeno priopćenje, čiji dio citiramo:
'Uvidom u izdane naloge i dokumentaciju s točnim datumima i vremenima izuzimanja potrebnih uzoraka u Općoj županijskoj bolnici u Vinkovcima, kod osumnjičenog 44-godišnjeg vozača osobnog vozila (Mario Banožić), u trenutku prometne nesreće, nije utvrđena prisutnost alkohola ili prisutnosti droga, psihotropnih tvari i lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti osumnjičenika', naveli su.
Dio javnosti to je odmah protumačio kao da 'Banožić nije imao alkohola u krvi', no pažljivijim čitanjem priopćenja DORH-a moglo bi se i zaključiti da to nije točno - nego da nije imao dovoljno alkohola koji bi 'utjecao na njegove psihofizičke sposobnosti'.
Odnosno da ga je imao manje od 0,5 promila, na koliko je postavljena granica zabrane upravljanja vozilima, pa DORH nije smatrao potrebnim obavijestiti javnost o točno izmjerenoj koncentraciji. Sada se, barem po objavljenom nalazu iz vinkovačke bolnice, čini da je ona doista iznosila 0,21 promil po uzorku uzetom tog jutra u 6.47 sati, dakle nešto više od pola sata nakon nesreće.
U cijeloj priči dodatnu pomutnju stvara činjenica da policija još uvijek nije podnijela formalnu kaznenu prijavu protiv Banožića zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, pa se još uvijek čeka formalna kvalifikacija ovog kaznenog djela. Neslužbeno se kao izvjesnom spominje mogućnost da će biti prijavljen za kazneno djelo počinjeno iz nehaja, što je jedan od blažih oblika.
U samom Kaznenom zakonu, naime, sugerira se da je nehaj svako izazivanje nesreće s manje od 1,5 promila alkohola u krvi, no spominju se i razne druge mogućnosti - primjerice 'svjesni nehaj' i 'namjera' - pa je pravo pitanje može li otkriće da je ipak bio pod utjecajem alkohola pogoršati Banožićev pravni položaj.
'Prije svega, ukoliko znamo da se po znanstveno potvrđenim teorijama alkohol eliminira u krvi za otprilike 0,15 promila po satu, najvažnije je utvrditi u kojem trenutku je on sjeo za upravljač vozila i je li tada imao više od 0,5 promila', smatra cijenjeni odvjetnik specijaliziran za kazneno pravo Branko Šerić.
On upozorava na činjenicu da osiguravajuće kuće ne plaćaju odštetu i imaju pravo regresne naplate prema počinitelju prometne nesreće kada je imao bilo kakvu količinu alkohola u krvi, dakle iznad 0,0, dok se koncentracija od 0,5 promila po zakonu smatra notornom granicom nesposobnosti za vožnju. Stoga je, kaže, važno znati je li bivši ministar bio iznad te granice kada je sjeo za volan.
'Sve kvalifikacije kaznenog djela o kojima se trenutno govori su radna verzija, kao i sama kaznena prijava koju će podnijeti policija. Državno odvjetništvo ima mogućnost 'podići' stupanj inkriminacije prilikom optuživanja, a to na koncu može učiniti i sud', kaže Šerić.
Po njemu, nažalost, postupanje više institucija u ovom slučaju - jer one nisu odlučne, decidirane i otvorene - zbilja ostavlja dojam da oblik kaznenog djela za koji će Banožić biti prijavljen ne ovisi o samoj istrazi, nego o političkoj volji važnih aktera.
'Već u ovom trenutku postoji mogućnost da se u istragu Državnog odvjetništva uključe i drugi akteri, primjerice oštećenici (obitelj preminulog Šarića, op. a.), koji imaju pravo predlagati druge dokazne radnje. Apeliram da se to dogodi kako bi se slučaj potpuno rasvijetlio', zaključuje Šerić.
