Naime, prema Kaznenom zakonu koji je na snazi od 2013., u članku 226. propisana je kazna za obijesnu vožnju do tri godine. Spomenuti članak definira da je obijesna vožnja ona u kojoj sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teško krši propise o sigurnosti prometa vozeći u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanoj trošenjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 1,50 promila alkohola u krvi, ili droge, ili psihoaktivnih lijekova, ili vozeći u zabranjenom smjeru, ili pretječući na nepreglednom mjestu kolonu vozila, ili vozeći brzinom koja prelazi pedeset km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu ili području s naznačenim ograničenjem brzine, izazove opasnost za život ili tijelo ljudi.

Budući da je Stanojević imao 1,77 promila alkohola u krvi, ODO je mogao krenuti u kazneni progon, ali nije, a odvjetnici s kojima smo kontaktirali o slučaju imaju različita mišljenja.

Odvjetnik Branko Šerić smatra kako je vjerojatno da je ODO prihvatio prijedlog Stanojevićeva odvjetnika u kojem se išlo na varijantu maksimalne prekršajne kazne.

'Na to upućuje i činjenica da nema žalbi nijedne strane, a vozač je izrazio kajanje. Da se išlo na obijesnu vožnju, moralo bi se ući u kazneni postupak, u procesu bi trebalo dokazivati sve elemente i to bi potrajalo', kazao je za tporal Šerić ističući da ne brani ODO za odluku kakvu je donio.

Upitan misli li da je tome pogodovala i činjenica da je Stanojević biznismen kojem nije problem platiti maksimalnu kaznu, prihodi njegove tvrtke Carval, koja zastupa sportsku odjeću Diadora i japanke Ipanema u Hrvatskoj, prošle godine bili su 23,4 milijuna kuna, i da u nesreći nitko nije nastradao, Šerić kaže kako je očito da je sve to imalo utjecaja.

Ljubo Pavasović Visković mišljenja je da je ODO dobro postupio.

'Koliko je meni poznato iz sudske prakse, do sada se vožnja s više od 1,50 promila nije kvalificirala kao obijesna vožnja. Da se to do sada prakticiralo, imali bismo stotine takvih slučajeva', smatra Pavasović Visković idodaje da se išlo na obijesnu vožnju, Stanojević bi u tom slučaju vjerojatno prošao s uvjetnom kaznom.

Za informaciju o tome je li osim vožnje s alkoholom u krvi iznad 1,50 promila, izazivanja opasnosti za život ili tijelo ljudi prekršio i dio članka 226. Kaznenog zakona koji se odnosi na brzinu pedeset km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu, javnost je ostala uskraćena.

'To je teško utvrditi. Trebalo bi provesti vještačenje. Iz kamera koje su ondje postavljene to je nemoguće utvrditi', napomenuo je Pavasović Visković.

Podsjetimo, Stanojević je u subotu ujutro, vozeći Ilicom u smjeru zapada, Audijem A6 udario u semafor s desne strane, potom se odbio na lijevu i nekontrolirano nastavio kretati po nogostupu na kojem je pomeo nekoliko stupića. Prije no što se zaustavio, ispred njega se našao otac s tromjesečnim djetetom u kolicima. Prisebna roditeljska reakcija i sreća da odgurnuta kolica nisu završila pod tramvajem uvjetovali su da priča ima sretan kraj.

Da je bilo drugačije, Stanojević danas vjerojatno ne bi bio slobodan čovjek, iako povijest hrvatskog pravosuđa pamti i takve primjere.