Rezultati istraživanja Promocije plus za HRT pokazuju da Kolinda Grabar Kitarović trenutno osvaja 35,6 posto glasova, dvostruko više od drugoplasiranog Zorana Milanovića (18,3 posto). Bivši premijer svojoj bivšoj, a možda i budućoj suparnici može samo gledati u leđa, zajedno sa Dalijom Orešković (9,5 posto), Ivanom Viliborom Sinčićem (5,2 posto) i Mislavom Kolakušićem (4,9 posto).

Ukalkulirani su još i Tonino Picula (3,9), Božo Petrov (3,7), Milan Bandić (3,5), Bruna Esih (3,3,) i Predrag Fred Matić (1,2), iako nitko od njih nije izravno najavio predsjedničku kandidaturu.

Osam mjeseci uoči predsjedničkih izbora samo su dva kandidata otvoreno najavila sudjelovanje u utrci za Pantovčak, s tim da je jedna kandidatura 'uvjetna'. Sigurno će se natjecati bivši sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, a možda će se - ovisno o protukandidatima - uključiti i bivši Mostovac Marko Vučetić.

Kolakušić je početkom ožujka, gostovanjem u emisiji HTV-a Nedjeljom u 2, pokrenuo smjelu kampanju za sve predstojeće izbore - europske, predsjedničke i parlamentarne - dok je Vučetić još u studenom prošle godine, u svom stilu, preko Facebooka poručio da po uzoru na predsjednicu ostaje uvjetni kandidat do trenutka njezine službene kandidature, uz pravo i obvezu da svoje mjesto prepusti 'jačem' od sebe, ukoliko se ta osoba pojavi na poziciji političkog centra.

U iščekivanju službene kandidature Kolinde Grabar Kitarović, koja bi prema najavama trebala stići nakon europskih izbora, podsjetimo da su se predizborna mjerenja pulsa birača u prošlosti pokazala prilično nepouzdanima u slučaju predsjedničkih izbora. Najčuveniji je primjer Stjepana Mesića, koji je u siječnju 2000. godine sa svega 9,7 posto glasova u anketama kaskao iza favorita Dražena Budiše i Mate Granića, da bi nakon samo tjedan dana prešao u vodstvo i iz 1. kruga izbora izašao kao uvjerljivi pobjednik s osvojenih 41 posto glasova i potom u 2. krugu sa 56 posto 'zakucao' pobjedu nad kandidatom HSLS-a i SDP-a.

I bivši predsjednik Ivo Josipović, koji je u izbornoj godini stajao puno bolje od svoje nasljednice, bio je veliki favorit u odnosu na HDZ-ovu kandidatkinju: prema anketi iz siječnja 2014. godine, Josipović je osvajao 51,7 posto - što je sugeriralo pobjedu u prvom krugu - a Grabar Kitarović tek 17,4 glasova.

Danijel Koletić, direktor agencije 'Apriori World', kaže da je predsjednica svoju kampanju započela u trenutku kad je odlučila seliti svoj ured po Hrvatskoj. Ipak, njezina pobjeda na predstojećim izborima nije izvjesna, unatoč aktualnoj velikoj prednosti u anketama.

Promjena uputa vjernim glasačima i(li) probuđeni bunt iseljene Hrvatske

'Veliki broj vjernih i odanih stranačkih glasača mogu unutar svojih stranaka dobiti drugačije upute. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da imamo više od 400.000 iseljenih Hrvata, koje nažalost politika toliko ne zanima jer su se zbog politike iselili. Međutim, oni mogu u posljednjem trenutku, prvenstveno iz bunta, glasati za kandidate za koje to najmanje očekujemo', rezonira stručnjak koji je 2009. godine slavonskobrodskom gradonačelniku Mirku Duspari pomogao izvojevati pobjedu u 1. krugu lokalnih izbora.

Koletić podsjeća da političari u Hrvatskoj nemaju naviku detaljno planirati svoje kampanje, pa se one u praksi - iako se možda pripremaju u pozadini - događaju u posljednjem trenutku. Valja imati na umu i 'zlatno pravilo' u političkim kampanjama: 72 posto uspjeha donosi izgled, a tek 13 posto ono što ljudi govore, ističe Koletić.

Važno je i to što za kandidate koji nisu politički praktičari, dakle oni koji nisu trenutačno na nekoj političkoj funkciji, ima jako malo medijskog prostora, pa je njima kampanja značajno otežana - osim ako nemaju neku posebnu karizmu.

'Ni jedni izbori, pa tako ni ovi, neće biti prepušteni slučaju, a ključna pitanja za kampanju tiču se slobode medijskog izričaja. Prostor će se uvijek naći u medijima, ali je pitanje što kandidat uopće može ako mu u cijeloj kampanji na nacionalnom nivou, izuzev debata, pripada najviše do 60 minuta, što je zanemarivo vrijeme da glasači upoznaju kandidata. Zato nam se nakon izbora i događaju različite afere, a onda je već kasno', upozorava Koletić.

Rezultati posljednjih istraživanja biračkih preferencija njemu djeluju uvjerljivo jer 'predsjednica ima dobru percepciju imidža, radila je na promjenama i njezino biračko tijelo su definitivno svi oni, a takvih je puno, s kojima se rukovala po selima i gradovima širom Lijepe naše'.

Za Milanovića kaže da je 'poznat po svom karakteru, snažnoj retorici koja ima dozu, za neke, muškog šarma, a za neke muške bahatosti'. Pitanje je, međutim, s kakvom će retorikom i kojim porukama bivši premijer izaći pred birače, no on u svakom slučaju nije nezanemariv kandidat i od njega se može svašta očekivati.

Ivan Vilibor Sinčić, po Koletićevoj procjeni, definitivno može dobiti glasove iseljene, buntovne i nezadovoljne Hrvatske koja je otišla trbuhom za kruhom, pod uvjetom da iseljenici žele pomrsiti račune vodećim strankama i njihovim kandidatima.

Po pitanju Dalije Orešković prognoze su oprezne.

'Dalija Orešković kao žena nema veliku šansu zbog dobre pozicije predsjednice i zato što vrijeme nije na njezinoj strani da bi je birači bolje upoznali. Međutim, svakako je korisno da se kandidira, jer možda njezino doba tek dolazi', kaže Koletić. Pojašnjava da je aktualna predsjednica, koja je također 'banula' na posljednje izbore, tada među ozbiljnijim kandidatima bila jedina žena u vrijeme kada su globalna kretanja i smjernice EU-a išle u korist žena u poduzetništvu i politici.

Kolakušićeve šanse su nepredvidive, ocjenjuje Koletić: moguće je da će dobar dio nezadovoljnih glasača ili onih koji žele ispuniti glasačku dužnost svoje glasove povjeriti upravo njemu.

'Svjedoci smo početka jedne nove političke karijere. Iza određenih pojedinaca stoje snažne stranke, ali predsjednički izbori ipak se fokusiraju na osobu. Utoliko, ova kandidatura svakako ide Kolakušiću u prilog, jer može medijski profitirati', ocjenjuje Koletić.

Koletić upozorava da mediji, mimo službenih rokova, diktiraju trajanje predizborne kampanje.

'Mi u ovom trenutku imamo krizu identiteta predsjedničkih kandidata jer se sve svodi na nagađanja. Kampanje se već odvijaju u zaleđu, samo još svi kalkuliraju kada će kandidature službeno objaviti. Nažalost, politiku ponekad kroje i tračevi, a u spoju s nečijim egom to ponekad može u posljednjem trenutku promijeniti odluku o kandidaturi ili sam tijek kampanje', zaključuje Koletić.