Velike turbulencije i šok na hrvatskoj političkoj sceni izazvala je objava predsjednika Zorana Milanovića da će biti premijerski kandidat SDP-a iz fotelje na Pantovčaku. Uslijedila su upozorenja Ustavnog suda i rezultati koji nisu pratili očekivanja pa je predsjednik SDP-a Peđa Grbin potiho, šest dana nakon izbora, odustao od Milanovića kao premijerskog kandidata
Neki smatraju da je Peđa Grbin time potpisao poraz na ovim izborima i stavio pečat na ostavku na mjesto šefa stranke, a ima i drugih koji tvrde da je u pitanju bio marketinški trik kako bi se pomoglo oporbi i da je od početka bilo jasno da od Milanovića u Banskim dvorima neće biti ništa.
'Ne bih rekao odustali, nego treba biti svjestan realnosti - ako nešto nije realno, ne treba lupati glavom o zid', odgovorio je Grbin na pitanje novinara je li SDP odustao od Zorana Milanovića kao mandatara za sastav Vlade. Na ponovljeno pitanje o odustajanju od Milanovića, odgovorio je: 'Ako je to pitanje, onda je odgovor - da', podsjetivši na ono što su rekli Most i IDS - da ne podržavaju Milanovića na čelu Vlade.
Politički analitičar i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ivan Rimac smatra da će Grbin i dalje pokušati prikupiti neku većinu ako to bude moguće.
'Međutim činjenica je da je glavna Milanovićeva ideja bila da čuva poziciju predsjednika sve dok ili ako bude sigurno da prelaskom na poziciju premijera dobiva operativno važniju funkciju u državi. Sada to baš nije izgledno', smatra Rimac te dodaje da bi ga, da se dalje inzistira na njemu kao kandidatu za premijera, Ustavni sud nastavio stiskati da se odrekne funkcije predsjednika.
Nastao bi i novi spor oko toga tko ga zamjenjuje na toj funkciji. 'Ako bi se konstituirao Sabor u ovom trenutku, onda bi to bio Gordan Jandroković jer je HDZ najveća politička grupacija u Saboru, bez obzira što nema većinu.
Ako prijedlog ne bi bio izglasan, ne bi se konstituirao Sabor, što je opet ustavna kriza', obrazlaže Rimac te dodaje da je u tom kontekstu - s obzirom na to da izgledi za sastavljanje te velike antihadezeovske koalicije nisu veliki, ali još postoje u vidu mogućnosti da će se raspisati novi izbori - ostanak Milanovića na funkciji predsjednika bez daljnjih rasprava s Ustavnim sudom oportuna opcija u smislu 'hajmo dalje'.
S druge strane i neki akteri koji bi pristali na tu koaliciju nisu skloni tome da je vodi Milanović.
Je li se time što je Milanović odbačen kao kandidat dobilo malo više manevarskog prostora da se složi antihadezeovska koalicija, jer nema više tog uvjeta za stranke poput IDS-a ili Mosta, a koje su ga a priori odbacivale? Politički analitičar smatra da ti potencijalni partneri koji ne žele Milanovića - žele svoga premijera, što je opet suludo jer kao mala djeca svi kažu: 'Mogu ja!' 'Nije to previše operativno, ali ovom trenutku jest otvaranje nešto većeg manevarskog prostora. A sad, pitanje je kamo vodi taj manevar.'
Rimac je napomenuo da ishod pregovora HDZ-a i Domovinskog pokreta (DP) nije previše siguran, a neki mediji pišu i da postoji veliki sukob između dvije struje u DP-u. HDZ-u bi sigurno odgovarala opcija da s podijeljenim DP-om i manjincima krene slagati Vladu.
Kako je objasnio politički analitičar, zamjenik predsjednika DP-a Mario Radić povezan je s Prvim plinarskim društvom i poslovni je partner Pavla Vujnovca, a koji je, navodi Rimac, bio, ako ćemo baš pratiti afere, nekakav proxy u aferi s plinom i taj dio DP-a, koji neki zovu 'imovinski pokret', sklon je koalirati s HDZ-om.
Cjenkanje i ekonomsko krilo DP-a
No u Domovinskom pokretu ima ljudi koji ne razmišljaju o financijama, nego o tome kakav retorički sustav zagovaraju, i dio njih bio bi spreman i odustati od koalicije s HDZ-om, načelno i od dolaska na vlast. 'To se uvijek latentno pojavljivalo i nije isključena opcija', napominje Rimac. U tom slučaju HDZ ide prema manjincima u potpunosti, a blaže ili ekonomsko krilo DP-a moglo bi uskočiti, naravno uz cjenkanje o tome koliko to vrijedi.
'Hoće li se HDZ time usrećiti, nisam siguran. Iako Ivan Penava izgleda kao tvrd orah. Ulazak Zlatka Hasanbegovića i sličnih u vlast svakako bi predstavljao problem za Andreja Plenkovića, u prvom redu zbog njegova ugleda u međunarodnim odnosima', vjeruje analitičar.
Na pitanje je li priča s Milanovićem od početka bila osuđena na propast, Rimac odgovara da je poguranac koji je im dao bio koristan za oporbu. S druge strane, nastavlja, teško je reći je li pogreška bila uključivanje Milanovića ili ne u dogovaranje nekakvih opcija ako se dođe u situaciju A, B ili C. Je li trebalo odmah ići na veliku koaliciju, bez razmišljanja o individualnim željama pojedinih stranaka, te s jasnom strategijom nakon što osvoje vlast - programskom koalicijom koja mora biti jasno definirana - ili je pogreška bila u tome što je Milanović ušao u igru?
'Po mom mišljenju, tu su dvojne odgovornosti. Milanović nije radio na programu koalicije. Nisu ni lideri stranaka - i oni su ušli u postizborno razdoblje prilično nepripremljeni i još uvijek imamo kakofonične izjave. Tu mi stvari ne leže kako treba, trebalo je ući u ovo razdoblje s vrlo jasnim strategijama', ističe Rimac te navodi i scenarije na koje su trebali imati odgovor: što ako imamo većinu, što ako nemamo i, na kraju krajeva, nije trebalo kalkulirati na način da se pretpostavljalo da će SDP dobiti većinu.
Navodi da je trebalo odmah, od početka, dogovarati veliku koaliciju i jasno znati koji je njen program i koliko dugo on traje.
Posljedice igre bez scenarija
'To se nije pripremilo, niti je Milanović na tome radio kada je kao trebao prestati biti dio kampanje - ostalo je to neriješeno i sada visi u zraku', kazao je naš sugovornik.
Jesu li onda doživjeli poraz time što su odustali od Milanovića? Grbin će sigurno morati snositi odgovornost.
'Ove jeseni SDP će sigurno morati imati ozbiljnu raspravu o tome kako dalje, a sada još imamo europske izbore, koje nijedna stranka neće propustiti, te ne žele biti upetljani u unutarstranačke rasprave', smatra Rimac te dodaje da ipak nije isključeno to da će doći do novih izbora. Sve ovisi o omjerima cijepanja DP-a - onda više neće biti poželjna udavača niti dobar partner jer ne donosi sve zastupnike u jednu koaliciju.
Rimac je mišljenja da je to bila dobra strategija dok se razmišljalo o tome da će biti rezervnih opcija jer DP sigurno postavlja vrlo teške uvjete za HDZ, stranku koja želi biti lider i u novoj koaliciji.
'Načelno je DP uvijek izložen situaciji kakvu je doživio Most u prošlom mandatu - da ih u jednom trenutku najure jer su našli dovoljno žetončića. I toga su oni svjesni, dakle idu razumno u pregovore da ne ispadne da se s njima ne može živjeti', kaže Rimac.
Demografija i kultura
A s druge strane, dodaje Rimac, HDZ-u svako ministarstvo od kojeg odstupi predstavlja izvjesni problem te potrebu dogovaranja i pregovaranja s koalicijskim partnerom. Iako je mišljenja da su ta ministarstva uglavnom vezana za stvari koje su budžetski HDZ-u nebitne. To su zadnje stavke o kojima se odlučuje, a poljoprivreda ide kroz europske fondove.
Domovinski pokret, ili barem Radić, ističe kulturu i demografiju, koja nikad nije imala posebno ministarstvo, a gdje stanje ne možete popraviti bez obzira na to što radili, jer demografska situacija ovisi o nekim drugim biološkim parametrima, koje ne možete promijeniti. 'Što se tiče kulture, tu može biti dosta ideologije ako dođe Hasanbegović; to će biti jedino ministarstvo u kojem će netko drugi određivati kako izgleda jedna sfera života u Hrvatskoj, a ne HDZ', zaključio je Rimac.