Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman predati dvojicu sjevernokorejskih vojnika, koje je zarobila Ukrajina, u zamjenu za ukrajinske ratne zarobljenike koji se trenutno nalaze u Rusiji. No sudbina dvojice ozlijeđenih vojnika, koji su ispitivani u bolnici, još uvijek je neizvjesna
Nakon što je Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje (NIS) potvrdila da je Ukrajina zarobila dvojicu vojnika sjevernokorejskih snaga - a broj onih koji su poslani da se bore u tom ratu procjenjuje se na 11.000 - Zelenski je izdao važno upozorenje: 'Za one sjevernokorejske vojnike koji se ne žele vratiti mogući su drugi izbori', rekao je. 'Posebno oni koji izraze želju za doprinosom miru širenjem istine o ovom ratu na korejskom jeziku - oni će imati tu priliku.'
U intervjuima, prikazanim u videoisječku koji je pratio objavu Zelenskog, jedan od dvojice vojnika izjavio je da bira povratak u Sjevernu Koreju dok je drugi isprva rekao da želi ostati u Ukrajini, ali je kasnije dodao da će se vratiti kući 'ako to bude potrebno'.
Javni zastupnik Južne Koreje u ponedjeljak je izjavio da je oko 300 sjevernokorejskih vojnika ubijeno, a 2700 ranjeno od njihovog slanja na ratište krajem prošle godine. 'Raspoređivanje sjevernokorejskih trupa u Rusiji, prema izvještajima, proširilo se na područje Kurska, s procjenama da je broj žrtava među sjevernokorejskim snagama premašio 3000 ljudi', izjavio je Lee Seong-kweun nakon brifinga Nacionalne obavještajne službe, piše Guardian.
vezane vijesti
Puno će ovisiti o tome što su vojnici rekli ukrajinskim vlastima tijekom ispitivanja. Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un nije javno priznao da njegovi vojnici sudjeluju u ratu u sklopu obrambenog sporazuma s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, potpisanog prošlog lipnja.
Vlada Južne Koreje u ponedjeljak je zauzela oprezan stav. Koo Byoung-sam, glasnogovornik ministarstva za ujedinjenje, izjavio je da sudbina sjevernokorejskih ratnih zarobljenika 'zahtijeva međunarodno pravo i druge pravne revizije, uz konzultacije sa srodnim zemljama'.
Lee je naglasio da, prema južnokorejskim ustavnim vrijednostima, 'sjevernokorejski vojnici spadaju u naše građane, pa su njihovi izbori najvažniji. Ako žele prebjeći u Južnu Koreju, [NIS] će aktivno konzultirati Rusiju i Ukrajinu'.
Izazovi povratka i ljudska prava
Zarobljavanje sjevernokorejskih vojnika potaknulo je nagađanja u Seulu da bi se oni mogli pridružiti desecima tisuća Sjevernokorejaca koji su prebjegli u Južnu Koreju od kraja Korejskog rata 1950.-1953. Premda su okolnosti njihova zarobljavanja – usred sukoba u trećoj zemlji – neviđene, teoretski imaju pravo na isti tretman kao i svi drugi Sjevernokorejci koji žele prebjeći na jug.
Prema ustavu Južne Koreje, 'teritorij Republike Koreje sastoji se od Korejskog poluotoka i njegovih susjednih otoka', što znači da zemlja pravno smatra sve ljude Sjeverne Koreje svojim građanima. Seul nikad nije službeno priznao Sjevernu Koreju kao suverenu državu, već ju je promatrao kao teritorij pod nezakonitim režimom. To stajalište znači da Južna Koreja ima zakonsku obvezu zaštititi građane sjeverno od demilitarizirane zone i prihvatiti prebjege, uključujući vojnike.
S druge bi strane njihov povratak u Sjevernu Koreju mogao značiti smrt ili mučenje. Dolazak dvojice vojnika, čija je lica vidio cijeli svijet, u Sjevernu Koreju mogao bi dovesti njih i njihove obitelji u opasnost jer bi vlasti nastojale osigurati njihovu šutnju. Osim toga, mogli bi biti ispitivani zašto nisu slijedili naredbe da izbjegnu zarobljavanje detoniranjem eksploziva.
'Bilješke pronađene kod poginulih vojnika ukazuju na to da su sjevernokorejske vlasti vršile pritisak na njih da počine samoubojstvo ili se sami raznesu prije zarobljavanja', rekao je Lee.
Mogućnosti za Ukrajinu
Ethan Hee-Seok Shin, pravni analitičar iz Transitional Justice Working Groupa, NGO-a sa sjedištem u Seulu, naglasio je da 'nije jasno hoće li Sjeverna Koreja uopće priznati dvojicu zarobljenih vojnika kao svoje, s obzirom na to da Moskva i Pjongjang odbijaju službeno potvrditi raspoređivanje sjevernokorejskih snaga u Rusiji. Istodobno, Rusija bi ih mogla smatrati svojima i predati ih Sjevernoj Koreji nakon razmjene s ukrajinskim ratnim zarobljenicima'.
Ako Zelenski želi izbjeći osudu ljudi na mogući zatvor, mučenje ili čak smrt kod kuće, na raspolaganju su mu druge opcije.
'Vraćanje sjevernokorejskih vojnika protiv njihove volje, unatoč dobro poznatom riziku od njihovog kažnjavanja kao 'izdajnika' u totalitarnom režimu, suprotno je humanitarnim načelima, kao i ukrajinskim tvrdnjama da se bore u obrani slobode i demokracije', rekao je Shin. 'Međunarodna zajednica trebala bi pozvati Ukrajinu da osigura to da sjevernokorejski vojnici ne budu vraćeni protiv svoje volje.'
Prilika za Južnu Koreju
Južna Koreja mogla bi puno dobiti prihvaćanjem tih vojnika. Primjerice, oni bi mogli pružiti obavještajne podatke o prirodi uključenosti Sjeverne Koreje u rat u Ukrajini. Njihova transformacija iz elitnih vojnika koji su služili dinastiji Kim u građane slobodne i demokratske zemlje bila bi i velik propagandni uspjeh za Seul.
Za razliku od civilnih prebjega, koji to dugo planiraju, vojnici zarobljeni u Ukrajini – od kojih je jedan rekao da je mislio da ide na vojnu vježbu – vjerojatno nikada nisu razmišljali o životu među svojim 'neprijateljima' na jugu. Sada, međutim, stvaranje novog života u Južnoj Koreji možda predstavlja njihovu najbolju šansu za preživljavanje.
