Je li virus popustio, ublažio, mutirao? Povlači li se? Ili su ovi podaci u nerazmjeru s količinom panike koja je zavladala nakon otkrića najnovijeg žarišta u Nerežišćima?

Specijalist infektolog u splitskoj bolnici i predstojnik Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta u Splitu prof. dr. Ivo Ivić, koji zbog neposrednog uvida može dati potpuno jasnu sliku, za tportal kaže da ništa od ovoga nije točno.

'Podaci oboljelih osoba sa Brača se statistički potpuno uklapaju u hrvatsku i svjetsku sliku: na stotinu zaraženih njih dvadesetak ima simptome, a samo njih pet nešto težu kliničku sliku. To je naprosto takva bolest: njen glavni problem jest nakupljanje teških bolesnika na veliki broj zaraženih, odnosno činjenica da s velikim brojem inficiranim dolazi do opterećenja koje nijedan zdravstveni sustav na svijetu ne može podnijeti', objašnjava dr. Ivić.

'Ovdje se radi o igri velikih brojeva, a ova bolest je podmukla i zbog svojih često blagih simptoma, ili njihovog potpunog izostanka, pa se ljudi često ne zamaraju odlaskom liječniku - a s druge strane oni vrlo lako šire bolest. Tko će prepoznati bolesnike ako ne prepoznaju ni oni sami sebe?', dodaje ovaj splitski infektolog.

Korona, kaže dr. Ivić, zapravo ima sve što ne valja: vremenski dugu inkubaciju od čak 14 dana, potom veliki broj oboljelih s vrlo blagim simptomima ili bez njih, te izrazito veliku sposobnost širenja koja zakonom velikih brojeva opterećuje zdravstveni sustav, premda su postotci teško oboljelih otprilike jednaki ovima na Braču.

'Za jednu respiratornu bolest čak nije toliko neobično da je osobna infektivna prije nego što razvije prve simptome, no u kombinaciji s ovim drugim faktorima i velikim brojevima stvara se taj opasan koktel', zaključuje dr. Ivić.