Arheolozi su u Peruu otkrili gotovo 200 primjeraka ljudskih kralježaka nanizanih na stabljikama trske, što upućuje na jedinstven način postupanja s mrtvima, koji nikada ranije nije dokumentiran u regiji, pokazala je nova studija
Međunarodni tim istraživača koji radi u dolini Chincha, na južnoj obali Perua, većinu je takvih nanizanih kralježaka pronašao u velikim domorodačkim grobovima poznatim kao "chullpas", koji datiraju stotinama godina unatrag i potječu otprilike iz vremena kada su u toj južnoameričkoj državi bili prisutni europski kolonizatori.
Arheolozi su ustanovili da je svaka od grančica trske s nanizana ukupno 192 kralješka u gotovo svim slučajevima napravljena od posmrtnih ostataka jedne osobe, pokazala je studija čiji su rezultati objavljeni u utorak u arheološkom časopisu Antiquity.
Čini se da je autohtono stanovništvo za ovaj jedinstveni postupak biralo i odrasle i maloljetnike, kažu istraživači.
vezane vijesti
Smatraju da su "kralješci nanizani na stabljikama trske" nastali između 1450. i 1650. godine, na kraju vladavine Inka i na početku europske kolonizacije kada su kolonizatori postali dominantni u regiji.
Voditelj studije, Jacob L. Bongers, kaže da je ovo posebno razdoblje bilo prilično "turbulentno" u povijesti doline Chincha, s obzirom na to da su "epidemije i glad desetkovali lokalno stanovništvo."
Prije dolaska Europljana, dolina Chinche je od 1000. do 1400. bila dom Kraljevstva Chincha koje je uspjelo uspostaviti savez s moćnim Carstvom Inka.
No s dolaskom europskih kolonizatora, stanovništvo je desetkovano. Zapisi kažu da je godine 1533. godine bilo više od 30.000 članova kućanstava koja su do 1583. pala na njih samo 979.
Bongers, viši znanstveni suradnik za arheologiju na Sveučilištu East Anglia u Ujedinjenom Kraljevstvu, dokumentirao je i pljačku stotina grobova u regiji u svojim prethodnim istraživanjima.
"Pljačka domorodačkih grobova u kolonijalnom je razdoblju bila raširena diljem doline Chincha. Svrha pljački prvenstveno je bila ukloniti predmete od zlata i srebra pronađene u grobnicama i poklapa se s nastojanjima Europljana da iskorijene autohtone vjerske prakse i pogrebne običaje", rekao je Bongers.
Analiza "nanizanih kralježaka" upućuje na to da su takve tvorevine mogli nastati u sklopu nastojanja domorodačkog stanovništva da popravi štetu koja je nanesena mrtvima nakon pljački, smatraju autori studije.
Radiokarbonsko datiranje koje je proveo istraživački tim ukazuje na to da su kralješci nanizani na grančice trske naknadno, nakon prvobitnog pokopa tijela.
"Ti su nanizani kralješci vjerojatno kreirani da bi, na neki način 'rekonstruirali' mrtve nakon pljačke grobova", pretpostavlja Bongers. "Naši nalazi upućuju na to da tako nanizani kralješci predstavljaju izravan, ritualiziran odgovor autohtonog stanovništva na europski kolonijalizam."
Za mnoge starosjedilačke skupine u dolini Chinche, tjelesni integritet nakon smrti bio je od velike važnosti. Prema studiji, autohtoni narodi regije prakticirali su jedinstvene tehnike pokopa mrtvih. Primjerice, susjedni narod Chinchorro razvio je prve poznate tehnike mumificiranja tisućljećima prije nego što su stari Egipćani prakticirali takav pogrebni obred.
Kada su europski kolonizatori uništili mumije u planinskome području Anda, autohtone skupine spasile su što su uspjele spasiti od uništenih posmrtnih ostataka te su od njih stvorili nove ritualne predmete. Nanizani kralješci pronađeni u dolini Chinche mogli bi predstavljati sličan pokušaj rekonstrukcije oštećenih kostura nakon pljačke Europljana.
"Rituali imaju važnu ulogu u društvenom i vjerskom životu autohtonih naroda. No na njih mogu negativno utjecati osvajanja u kojima se uspostavljaju novi odnosi moći. Ova su otkrića potvrda da grobnice predstavljaju dio područja u kojima se odvijao upravo ovakav sukob", zaključuje Bongers.
