Prema njoj je Hrvatska s prosječnim IQ-om od 90 bila svrstana na samo začelje Europe. Grafika se temeljila na studiji The g-Factor of International Cognitive Ability Comparisons iz 2007. njemačkog psihologa, prof. dr. Heinera Rindermanna s Tehnološkog sveučilišta u Chemnitzu. No budući da u njoj nisu bili predstavljeni rezultati naših učenika na testovima kao što su PISA (iz više osnovnih predmeta), TIMSS (iz matematike) te PIRLS (iz čitanja), koji su uzeti u obzir pri izračunu kognitivnih sposobnosti mnogih drugih zemalja, odlučili smo od samog autora potražiti tumačenje navedenih statistika kao i moguće nove projekcije.

90 je premalo!

U intervjuu za tportal Rindermann je objasnio da je u navedenoj studiji koristio podatke psihologa Richarda Lynna i političkog znanstvenika Tatua Vanhanena iz 2006, a oni su u slučaju Hrvatske već tada bili zastarjeli – bili su prikupljeni još 1952.

'Moje novije procjene, utemeljene na uspjehu na testovima, za Hrvatsku iznose oko 96, a predstavljene su u radu The impact of smart fractions, cognitive ability of politicians and average competence of peoples on social development. Talent Development and Excellence iz 2009', objasnio je Rindermann i priznao da je 90, prema novim pokazateljima, bilo premalo.

'Moje današnje procjene, koje još nisu objavljene, a temelje se na psihometrijskim rezultatima za IQ, kao i na rezultatima učenika na testovima, korigirane na različite načine, pokazuju da je prosječan IQ u Hrvatskoj oko 97', dodao je.

Ipak ispod europskog prosjeka

Ovaj rezultat nije ni približno tako loš kao onaj predstavljen u studiji iz 2007, no usporedba s ostalim zemljama pokazuje da je Hrvatska još uvijek nešto ispod europskog prosjeka.

U novom radu najvišu poziciju po kognitivnim sposobnostima i dalje drži Finska (103), slijede je Estonija (102), Nizozemska (102) i Lihtenštajn (101) te cijeli niz zemalja s oko 100 bodova, poput Velike Britanije, Švedske, Švicarske, Irske, Češke i Austrije.

Odmah za njima na tabeli su se pozicionirale zemlje s IQ-om oko 99, kao što su Njemačka, Belgija i Mađarska, a za njima slijede Slovačka, Francuska i Luksemburg s 98.

Tek bod više od Hrvatske - 97 - imaju Latvija, Rusija, Poljska, Litva i Italija, a podjednako kao mi imaju Norveška, Island i Španjolska.

Susjedna Slovenija bolja je za tri boda (99) dok se od ostalih zemalja bivše Jugoslavije iza Hrvatske nalaze BiH (90), Srbija s Kosovom (90), Crna Gora (85) i Makedonija (84).

U donjem dijelu ljestvice, prema Rindermannu, uz već spomenute balkanske susjede, završile su Bugarska i Ukrajina (93), Moldavija i Portugal (92), Cipar (91), Rumunjska (89), Turska (87) i Albanija (81).

U samom uvodu rada iz 2009, u kojem se posebno istražuje i potvrđuje snažan utjecaj kognitivnih sposobnosti 5% s stanovnika s najvišim IQ-om te kognitivnih sposobnosti vodećih političara na opći prosperitet zemalja, njemački psiholog objašnjava da mu prilikom sastavljanja ranije tabele 2007. nisu bili dostupni brojni izvori podataka poput rezultata standardnih testova za učenike i novijih psihometrijskih mjerenja. Novi podaci, ističe, i dalje u većini slučajeva dobro koreliraju sa starima, no za neke zemlje, poput Hrvatske, one iz 2007. treba smatrati zastarjelima. U ovoj starijoj Rindermann je utvrdio jaku spregu između obrazovanja, bogatstva i prosječnog IQ-a stanovništva.

Zanimljivo je da je u međuvremenu i češki lingvist Marian na svojem blogu promijenio grafičke projekcije IQ-a. Na novim korigiranim kartama on je, očito nakon nekih intervencija hrvatskih čitatelja, našoj zemlji dodijelio čak i nešto laskaviji IQ = 98!

Budući da Rindermannova studija, za razliku od Marianove karte, pokriva cijeli svijet, iz nje se može iščitati još jedan interesantan podatak - da izraženo visok IQ imaju dalekoazijske zemlje poput Južne Koreje (106), Hong Konga i Japana (104) te Tajvana (103). IQ u Australiji je 101, a u SAD-u 98.