Za globalno zagrijavanje sve veća krivnja svaljuje se na poljoprivredu, a najprozivaniji su uzgajivači goveda. Stoka je odgovorna za oko 14 posto emisije stakleničkih plinova koje uzrokuju ljudske aktivnosti.

U javnosti je prihvaćeno mišljenje da stočarstvo uništava i tlo, zagađuje izvore vode te zatire bioraznolikost.

Koliko je u tome istine?

Uzgoj stoke izaziva veliku emisiju metana (CH4), plina koji zagrijava atmosferu daleko više od iste količine ugljičnog dioksida (CO2). Međutim, CH4 se u atmosferi zadržava 10 puta kraće od CO2.

Pariškim sporazumom 2015 postavljen je ambiciozan cilj: maksimalno 2°C globalnog zatopljenja u usporedbi s predindustrijskim vremenom, u najboljem slučaju 1,5°C.

Do sada je u središtu pozornosti bio CO2, no posljednjih godina zabrinjava veliki porast koncentracije CH4. 

Zastupnici EP-a nedavno su usvojili izvješće o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana. Pozvali su Komisiju da predloži zakonodavni okvir za značajan pad do 2030. te su zatražili obvezujući globalni sporazum o metanu na COP26 u Glasgowu. 

“Preko sto država obvezalo se smanjiti emisije za 30% do 2030. Međutim, skup nisu ozbiljno shvatili neki najveći zagađivači. Udio u emisijama Rusije, Kine i Indije, uzrokovanim ljudskim djelovanjem, iznosi oko 35%”, primjećuje Mladen Kušeković, jedini hrvatski ekološki proizvođač mesa koji je ostvario ideju 'od polja do stola'. 

Smanjenje emisija jedan je od prioriteta i Zelenog plana EU-a. 

Poznato je da goveda najveći dio metana izbacuju podrigivanjem. Matija Grgurić, vlasnik muznih i mesnih krava, ističe da je taj metan iz prirodnog ciklusa jer proizlazi iz hranjenja. 

“Priča da krave posebno zagađuju ne drži vodu jer se sve ispušteno vraća natrag u njihovu hranu. To što je danas previše CO2 u atmosferi pa ga biljke ne uspiju apsorbirati nije od stoke, problem je nastao negdje drugdje”, kaže referirajući se na industriju i fosilna goriva. 

Uvjeren je kako čovjek drugim aktivnostima stvara daleko veći negativni otisak. 

Prema podacima Europske agencije za okoliš, poljoprivreda je odgovorna za 53% emisija metana, otpad za 26%, a energetski sektor za 19%. 

EP u izvješću Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane ističe da je CH4 drugi najveći uzročnik klimatskih promjena nakon CO2, snažniji od CO2 te pridonosi stvaranju prizemnog ozonskog sloja u nižim dijelovima atmosfere što izaziva zdravstvene probleme. 

Rješenje u dodacima prehrani?

Krave ne žvaču bilje nego ga spremaju u komoru zvanu burag gdje se razgrađuje celuloza prilikom čega se oslobađaju CO2 i CH4. Metan ne mogu probaviti pa ga izbacuju.  

Genetska selekcija, maske na nosnicama, ranci za skladištenje CH4, dodavanje u hranu metan inhibitora, dohrana citrusima, češnjakom ili morskim algama – neki su od prijedloga za rješenje problema.

Alge smanjuju emisije metana za 82%, a utvrđeno je da ne mijenjaju okus mlijeka niti mesa. Takav način utjecaja na okoliš na tragu je Zelenog plana EU-a. 

Nadalje, kada bi se 1,5 milijarda krava u svijetu hranile dodatkom na bazi češnjaka, učinak bi bio identičan uklanjanju 330 milijuna europskih automobila iz prometa, procjenjuje Thomas Hafner, osnivač agritech tvrtke koja je lansirala kredite za ugljik - CowCredit.  

On predlaže da se umjesto sadnje stabala plaća za dodatke prehrani. Mjerenja se pretvaraju u ekvivalente CO2 za kredite iako se smanjuje metan.

Međutim postoje jednostavnija rješenja, a to je prehrana svježom travom i sijenom, kako su radili 'naši stari'. Međutim, razvojem komercijalne proizvodnje stočne hrane okoliš je višestruko degradiran.

Jesu li za to krive krave ili sustav koji je stvoren za masovnu proizvodnju govedine?

Životinje potiču regeneraciju tla

Metan može biti problem nizozemskih stočara zbog malih površina, a velikog broja grla, smatra Kušeković čija goveda uživaju u prostranstvima ličkih pašnjaka. 

"Kod nas ih je sve manje i mi zapravo to pitanje ne bi trebali rješavati. Ono čega nam u Hrvatskoj svakako ne manjka su prostor i čista priroda“, ističe. 

U ekstenzivnom stočarstvu životinje pasu na otvorenom čime potiču bioraznolikost, a ona je sastavnica EU politika. Kušeković regeneraciji livada svjedoči unatrag više od desetljeća.

U lipnju je EP podržao strategiju za bioraznolikost upozorivši na podršku poljoprivrednicima. Njome se želi povećati udio zaštićenih područja, ali i biološku raznolikost poljoprivrednih zemljišta. Eurozastupnici su se, osim toga, usprotivili ponovnom odobrenju upotrebe glifosata nakon 31. prosinca 2022. 

Regenerativna poljoprivreda utemeljena na ekologiji zapravo okreće klimatske promjene kroz ispašu stoke, uvjeren je biodinamičar Mario Romulić. 

„Ljudi sve uspiju izokrenuti – od životinja koje su idealne za regeneraciju tla napravili smo najveće krivce za zagađenje“, kaže.

Očuvanju tla treba pridati posebnu važnost i s obzirom da je Vijeće UN-a za ljudska prava nedavno priznalo da je imati čisto, zdravo i održivo okruženje - ljudsko pravo.

EU aktivno radi na provedbi Povelje o temeljnim pravima te traži da se zaštita okoliša integrira u njene politike u skladu s načelom održivog razvoja.

Eurozastupnici su u raspravi o pravu na zdrav okoliš održanoj u listopadu zatražili da se takvo pravo jasno uključi u temeljna prava građana EU-a.

Romulić smatra da u cilju dobrobiti budućih generacija treba poštovati prirodne zakone i ponašati se u skladu s njima. 

„U Europi se zemljište već prodaje po količini organske tvari, a ne po hektaru, jer nikome ne treba jalova zemlja“, upozorava na opasnost koja bi u budućnosti mogla zadesiti i Hrvatsku.