Boris Jokić, viši znanstveni suradnik s Instituta za društvena istraživanja te bivši voditelj Ekspertne radne skupine i voditelj izrade Cjelovite kurikularne reforme, navodi kako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja prije nekoliko mjeseci donijelo odluku kojom će sljedeće školske godine moći proći državnu maturu i oni učenici koji predaju prazan list papira na pisanju eseja iz hrvatskog jezika.

'Kakva je to zemlja i kakvi su to kriteriji u kojoj je prazan list papira dovoljan za upis fakulteta?!' pita se Jokić i dodaje da učenici sve to vide i razumiju. S obzirom na to da postižu znatno gore rezultate na državnoj maturi nego u školskim klupama, Jokić naglašava da je nevjerojatna činjenica da je resorno ministarstvo odustalo od rješenja iz Cjelovite kurikularne reforme koja se tiču vrednovanja i ocjenjivanja jer su ona 'trebala i mogla utjecati kako na objektivnost ocjenjivanja tako i na povećanje kvalitete vanjskog vrednovanja'.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja potvrđuju kako je izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državne mature iz svibnja 2019. godine obrisan članak 24. koji je propisivao: 'Ako se ispit polaže u više dijelova, smatra se položenim ako su položeni svi njegovi dijelovi', što znači da se za svaki ispit daje jedinstvena ocjena. Ipak, kako navode, šanse da učenici koji predaju prazne listove polože hrvatski jezik na državnoj maturi jako su male.

'Ispit će i dalje imati esej i teoretski dio koji će se bodovati. U praksi to znači da je vrlo mala vjerojatnost da uz nula bodova iz eseja učenik može dobiti prolaznu ocjenu iz hrvatskog jezika. Hrvatski jezik je bio jedini predmet koji se praktički sastojao od dva ispita, a već su došli i zahtjevi da se i ostali predmeti podijele na više ispita, što bi predstavljalo dodatni pritisak na učenike. Osim toga, na državnoj maturi ne trebaju se ispitati svi elementi koji su u programu srednje škole jer je učenik za sve te elemente već vrednovan tijekom školovanja', objašnjavaju.

Prema neslužbenim rezultatima, oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija, odnosno oko četvrtine svih koji su prijavili maturu, palo je ključne ispite, hrvatski jezik i matematiku. Riječ je o porastu u odnosu na prošlu godinu od 1278 učenika s nedovoljnom ocjenom. Maturu je, inače, ove godine ukupno prijavilo oko 34.600 učenika.

Samo 58 posto učenika strukovnih škola uspjelo je s pozitivnom ocjenom proći ispit matematike na višoj (A) razini znanja, dok je prolaznost gimnazijalaca 79 posto. Na nižoj razini matematike (B) prolaznost među gimnazijalcima je 79 posto, a među strukovnjacima 71 posto.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u srijedu je poručila kako bi se problem loših rezultata iz hrvatskog i matematike na državnoj maturi mogao riješiti povećanjem satnice iz tih predmeta.