O planovima za resor mladih govorio je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. 'Preuzet ćemo posao Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Ali razmišljamo i o unapređenju aktivnosti. Komunikaciju s mladima želimo intenzivirati, učiniti neposrednjom i čuti njihov glas i sugestije. To ne uključuje samo obrazovanje već i ostale segmente života - stanovanje, zapošljavanje itd.', rekao je ministar za HRT.

Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja istaknuo je dva istraživanja.

'Naša istraživanja ukazuju da učenici u Hrvatskoj s 14 godina imaju svoj aspiracijski profil - karijerni, ono što žele u životu. On je izrazito pozitivan, velika većina ih želi karijeru vezanu uz medicinu, biomedicinu, računarstvo ili rad s ljudima, to je vrlo pozitivno i bolje je nego u mnogim europskim zemljama', rekao je Jokić. 'Ono što zabrinjava iz drugih istraživanja je povećan broj onih koji imaju psihičke smetnje, onih koji se osjećaju usamljeni, a sve to ukazuje na to da trebamo regirati u samom sustavu', rekao je Jokić.

Hrvatski jezik na maturi

'Hrvatski je iznimno slojeviti predmet. Mi, kad propitujemo hrvatski, propitujemo cijelokupnu hrvatsku i svjetsku književnost, gramatiku, književno-povijesne i teorijske pojmove, lektiru. Prvi dan je sažetak i gramatika i književno-povijesni pojmovi. Drugi dan je esej. Međutim, engleski, naprotiv, ima samo jedan dan gdje se samo propituje gramatika. Nije toliko složen i slojevit', kazala je Kristina Grgin Bublić, profesorica hrvatskog jezika u Drugoj ekonomskoj školi Zagreb.

'Zanemaruju ga i roditelji i djeca. Misle da je to jednostavno. Hrvatski je vrlo sofisticiran. Nije ga lagano naučiti. Težak je jezik. Stranci ga jako teško svladavaju i to je dokaz tome. Jezik je dinamična kategorija. Uči se čitav život, a mi to zanemarujemo. Dakle, djeca više gledaju crtiće na engleskom, a manje na hrvatskom', kazala je Grgin Bublić. Naglasila je da hrvatski iziskuje jako puno sati, a smatra da ih sad ima malo.

U reformi strukovnog obrazovanja priprema se 21 novi kurikul - Kada bih morao birati od tih 21, ja bih, recimo, izabrao kurikul koji mi daje mogućnost da svoju konačnu odluku malo odgodim. Pa bih, recimo, izabrao kurikul električara, jer unutar njega zapravo imamo sastavljeno četiri kvalifikacije i onda bih se prvu godinu mogao pomalo odlučivati što me više zanima. Hoću li biti elektroinstalater, elektromonter, elektromehaničar ili instalater fotonaponskih sustava, rekao je Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje. - Na taj bih način mogao se u toj prvoj godini polako profilirati i to je ono što ćemo mi kroz ove nove kurikule nuditi našim učenicima što veću mogućnost izbornosti i kod odabira kvalifikacija, ali što veću mogućnost izbornosti i kod samih sadržaja, rekao je Živčić.

'Nacionalni ispiti krajem ožujka nisu dobro rješenje'

Ravnateljica II. osnovne škole Čakovec Snježana Odak Hrkač dmatra da ožujak nije dobar izbor za održavanje nacionalnih ispita jer remeti tijek i obradu u nastavi.

'Mislim da bi bilo bolje da se to događa kad završi nastava, a i pitanja u nacionalnim ispitima znaju biti neka koja se još nisu obradila do tog vremena, do ožujka. U ožujku su osim toga još i natjecanja, tako da je ožujak doista preopterećen sa svim i svačim u školi. Tako da je moj prijedlog da to svakako bude kad završi nastava', predložila je ravnateljica Odak Hrkač.

Ministar Fuchs smatra da nije dobro da djeca nacionalne ispite pišu nakon završetka školske godine.

'Definitivno nisam za to da učenici pišu to nakon završetka škole, nema nikakvog smisla zadržavati ih dodatno u školi nakon što je školska godina završila, a podsjetit ću na to da u kompletnoj satnici postoji najmanje pet dana prostora koje škola može koristiti i za neke druge aktivnosti. Dakle, onaj dio gradiva koji se treba ispredavati, se može ispredavati u zadanom vremenu, a pet dana je dodano u trajanju školske godine za eventualno nekakve druge aktivnosti. Ne kažem da to treba biti tada pokriveno nacionalnim ispitima u tom trenutku, ali dodatno tražiti da učenici dolaze nakon završetka školske godine sigurno ne bi bilo dobro prihvaćeno ni od učenika, ni od roditelja', smatra ministar Fuchs. Naglasio je da generalno dobiju relevantne podatke za ono što Ministarstvo treba shvatiti, znati i eventualno to iskoristiti za poboljšanje sustava.

'Ministar je dobro objasnio što su nacionalni ispiti. Sve je jasno. Međutim, Hrvatska je jedna od rijetkih, ako ne jedina zemlja koja provodi te ispite na cijeloj generaciji učenika. Ta činjenica da se svi ispiti provode na cijeloj generaciji učenika, zapravo uzrokuje ovo o čemu je ravnateljica govorila, a to je da je značajan dio dana zapravo opterećen tim ispitima. Štoviše, Hrvatska bi trebala hitno krenuti u takve ispite, ali na uzorku učenika, na manjem broju učenika, čim bi se i samo vrijeme ispitivanja skratilo, a time bi i povratna informacija možda bila bolja nego da se ispituje na cijeloj generaciji', smatra Jokić.

Smatra da je veći problema taj da Nacionalni centar nije pravovaljano ispravio ispite. 'Kad imate 10 ili 11 godina, čini se da ste bili na nekom ispitu, to je motivacijski jako važna stvar za vas. Kad dobijete povratnu informaciju da vaš rezultat nije takav kakav je, zapravo sugerira da bi se cijeli taj sustav trebalo malo, da kažem, resetirati i uozbiljiti na način da i s ove strane se očekuje kao i učenika, a to je da to bude i pravo valjano, i pravodobno, i pošteno napravljeno', rekao je Jokić.

O psihičkom stanju učenika

'Postoji više načina na koji se može pomoći. Mislim da je Ministarstvo učinilo neke korake kroz širenje mreža psihologa koji rade u školama i dozvoljavanje školama da zaposle psihologe. Htio bih prije reći samo da gledateljice i gledatelji znaju koliki je obim toga. Naime, u istraživanju koje je najveće uopće provedeno u EU, također opet u suradnji sa Ministarstvom, mi otprilike znamo koliko u osnovnoj i srednjoj školi u Hrvatskoj ima učenika i učenica koji bi bili, da tako kažem, pod rizikom određenih psihičkih stanja, prije svega depresivnosti i anksioznosti. Njih je negdje, ako govorimo o učenicima od 16 ili 17 godina, između 11 i 14 posto. To nije mali broj, on ne odstupa od drugih europskih zemalja, ali on je značajan broj i na njega treba upozoriti i itekako paziti', kazao je Jokić.

'Također, jedna važna stvar koju smo umjerili je zapravo osjećaj usamljenosti. Osjećaj usamljenosti je jedna nova stvar koja će se javiti, prije svega zbog uronjenosti u digitalni svijet, težeg ostvarivanja socijalnog kontakta. Takvih učenika na srednjoj školskoj razini ima između 16 ili 18 posto, većinom djevojaka. I ako govorimo o onim učenicama i učenicima koji su pod posebnim rizikom od određenih, da tako kažem, psihičkih stanja u negativnom aspektu, to su prije svega djevojke i to u gimnazijama', rekao je Jokić, dodajući da je vrlo važno da prva vrata na koja pokucaju, vrata psihologa u školama, ali i drugih stručni suradnika, otvorena i besplatna.

'Gospodin Jokić barata informacijama i činjenicama i brojkama, a ja mogu iznijeti informacije iz samog razreda, odnosno prije bih rekla iz hodnika, zato što kao razrednik većinu vremena provedem čučeći u klupici ispred razreda i tješeći dijete. To nije problem od jučar. Taj problem već dugo postoji. Dugo se priča i znam da nedostaje psihologa i znam da ih osnovne škole imaju. Očajnički trebamo psihologe. Mi kao razrednici moramo biti i roditelji, i prijatelji, i profesori. I nije nam to teško. Ovo nije zanimanje, naš posao je zvanje i to je jedno plemenito zvanje. Prije svega, ne biramo ga zbog novaca, nego zbog ljubavi prema djeci. Entuzijasti smo. Sve to primamo srcu i nosimo to djecu ispod srca. Ali ono što smatram da mi kao razrednici odrađujemo jako veliki posao i ne stignemo se baviti sustavom razreda', kazala je profesorica Grgin Bublić.