'Oni imaju drugačije osobine. Znamo da se britanski soj brže širi, a osim toga izaziva i teži oblik bolesti, pa i smrtnost kod starijih osoba i osoba sa komorbiditetom, rekao je i dodao kako tako nešto možemo očekivati i kod drugih varijanti. Istaknuo je da virus izbjegava imunološki nadzor, a da je sreća u nesreći što znamo koje su mjere efikasne protiv svih varijanti', rekao je Jonjić za središnji Dnevnik HTV-a .

Naveo je da su to mjere koje smo do sad imali i koje su bile efikasne.

'Ako se nastavi porast morat ćemo o tome opet razmišljati agresivnije, jer ako se to ne napravi bojim se da ćemo u narednim tjednima ući u žešću pandemiju', mišljenja je Jonjić.

Osvrnuo se i na cijepljenje, koje ne ide onako brzo kako se očekivalo. Rekao je kako cjepiva iako ne dolaze obećanom dinamikom su jedini izlaz iz ove krize.

'Možda se nećemo kod novih varijanti zaštititi ovim cjepivom, ali ćemo se vjerojatno zaštiti od teških oblika bolesti i smrtnosti', pojasnio je Jonjić.

Komentirao je i visoku procijepljenost u Mađarskoj i Srbiji, a unatoč tome broj novooboljelih raste.

'Mađarska i Srbija nemaju visoku procijepljenost koja bi jamčila kolektivni imunitet. Mi i ne znamo koji je prag za imunitet krda, vjerojatno 80 posto i više. Ovaj virus je vrlo zarazan i to što Srbija ima 10-ak posto procijepljenih ne znači da ona ne može imati ekspanziju epidemije', smatra Jonjić.

Na pitanje bi li rješenje bilo da se svi procijepe jednom dozom, a onda čekaju drugu, Jonjić je rekao kako smatra da bi to bilo idealno za ljude koji su preboljeli covid.

'Na taj način s tom jednom dozom revitalizirali bi imunost koju smo stekli tijekom infekcije i to bi trebalo biti dostatno. Ne vidim potrebu da ljudi koji su preboljeli covid dobiju drugu dozu, ali o tome ne odlučujem ja. Ali smatram da na taj način možemo uštedjeti znantnu količinu cjepiva', naveo je Jonjić.