Na tom skupu, koji je okupio predstavnike institucija izvršne vlasti, pravosuđa, međunarodnih institucija i organizacija za ljudska prava, naglašeno je kako brojni članovi obitelji žrtava ratnih zločina nisu dobili ni moralnu niti materijalnu zadovoljštinu, rekla je predsjednica udruge Documenta Vesna Teršelič.

Dodala je kako njihova patnja nije priznata, počinitelji zločina nisu kazneno odgovarali, a većina je izgubila parnice za naknadu štete protiv Republike Hrvatske.

Na skupu je, kako je rečeno analizirano 50 odštetnih postupaka koji se vode zbog smrti, nestanka ili ranjavanja. Neki od analiziranih sudskih predmeta još nisu pravomoćno okončani.

Na skupu je, kako je rečeno, istaknuta potreba za hitnim rješavanjem pitanja plaćanja parničnih troškova u parnicama za naknadu štete zbog usmrćenja bliske osobe, kao i potreba za odgovornim pristupu pitanja obeštećenja svih žrtava.

Također je zaključeno da je potrebno osigurati službeni prijevod Rezolucije Generalne skupštine UN-a Osnovni principi i smjernice o pravu na pravni lijek i reparaciji za žrtve teških kršenja međunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava koji se odnose na kompenzaciju, restituciju, rehabilitaciju, rješavanje sudbine nestalih, simboličke reparacije i garanciju neponavljanja zločina.

U traženju modela za obeštećenje žrtava, predloženo je da se zakonodavac ravna prema standardima uspostavljenim u Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela i svim žrtvama ratnih zločina, te ponudi obeštećenje putem posebne zakonom propisane mjere.

Na konferenciji su svoje priče iznijeli i Marica Šeatović, koja je izgubila muža, te Vjera Solar koja je izgubila kćer. Niti jedna od njih, kako su rekle, nisu dočekale ni pravdu odštetnim putem, niti "kaznenu pravdu".