Vlada je na današnjoj sjednici u Sabor uputila i konačni prijedlog Kaznenog zakona prema kojem će neisplata plaća postati kazneno djelo, a izglasan je i poseban zakon kojim će se nastojati obuzdati nelikvidnost
U konačnom prijedlogu Kaznenog zakona postrožava se kazna za neisplatu plaća. Za razliku od prvog prijedloga u kojem je pisalo da će se kazniti oni poslodavci koji ne isplaćuju plaće zbog toga što su za sebe osigurali protupravnu imovinsku korist, u konačnom prijedlogu zakona stoji da će se općenito kažnjavati poslodavci koji ne isplate plaću radnicima ili ne isplate barem dio plaće, i to na tri godine zatvora.
Poslodavac neće biti kažnjen samo ako je došlo do nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu poslodavca ili nedostataka financijskih sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće. Ako počinitelj naknadno isplati zaostale plaće, može se osloboditi kazne.
Ako takav zakon bude usvojen u Saboru, primjenjivat će se od 1. siječnja 2013, a ne od datuma ulaska u Europsku uniju (1. srpnja), kako je bilo ranije predlagano.
Vlada je donijela i Odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora između svih 27 članica EU i Hrvatske o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Ugovor će stupiti na snagu 1. srpnja 2013. Prije toga sve članice, kao i Hrvatska, moraju ratificirati ugovor te ga do 30. lipnja 2013. moraju položiti kod talijanske vlade. Kosor je ponovila da će predložiti da ugovor potpišu predsjednik Ivo Josipović i ona.
Vlada je u hitnu proceduru uputila i prijedlog Zakona o rokovima plaćanja. Ministrica financija Martina Dalić objasnila je da će zakon će biti jedna od mjera za borbu protiv 'fenomena nelikvidnosti'.
'Dosada su rokovi plaćanja bili regulirani Zakonom o obveznim odnosima, a sada donosimo zaseban zakon. Njime se zahvaćaju svi poduzetnici koji podliježu poreznim propisima, trgovačka društva kao HEP, državna tijela i lokalne samouprave', rekla je Dalić.
Zakonom se predlaže ograničavanje rokova plaćanja u ugovorima između poduzetnika do 60 dana, a između poduzetnika i javnog sektora - 30 dana. U privatnom sektoru rokovi mogu biti i duži, ako je to sukladno načelu savjesnosti i ne utječe na prava i obveze. Ako utječe, proglašava se ništavnim.
Nadzor će obavljati Financijska policija, a novčane kazne u slučaju kršenja rokova bit će od 10.000 kuna do milijun kuna za pravnu osobu, i od 1.000 do 50.000 kuna za fizičku osobu. Zakon će, ako ga Sabor usvoji, stupiti na snagu 1. siječnja 2012. godine.
