stručnjakinja Ana sruk

'Još uvijek se misli da je epilepsija zarazna ili psihička bolest i protiv te stigme treba se boriti'

12.02.2019 u 22:04

Bionic
Reading

U Hrvatskoj godišnje od epilepsije boluje oko 40.000 tisuća stanovnika. Povodom Međunarodnog dana epilepsije, koji se održava svakog drugog ponedjeljka u veljači, i Nacionalnog dana epilepsije 14. veljače, razgovarali smo sa specijalisticom neurologije i predsjednicom Hrvatske udruge za epilepsiju Anom Sruk

'Još uvijek je prisutna stigma - kao rezultat neznanja i predrasuda da je to zarazna ili psihička bolest - da se osobe koje boluju od epilepsije ne mogu obrazovati, zaposliti i napredovati, zbog čega dolazi do socijalne izoliranosti', ističe specijalistica neurologije te dodaje kako treba nastaviti mijenjati tu stigmu u društvu jer je 70 posto bolesti dobro kontrolirano, pa oboljeli od epilepsije mogu raditi ono što žele.

Tako navodi probleme s izborom zanimanja tijekom školovanja i prilikom zapošljavanja jer postoje stari pravilnici o radnim mjestima, što izaziva ograničenja te poteškoće prilikom dobivanja vozačke dozvole, za što navodi da osoba mora biti bez napada godinu dana kako bi dobila dozvolu.

Naglašava da su važne edukacije o epilepsiji u školama kako bi se djeca upoznala s tom bolešću, što onda olakšava oboljelima da se lakše integriraju.

'U početku je teško kako za dijete tako i za roditelje prihvatiti bolest i naučiti se nositi s njom. Dijete u školi prolazi određenu fazu te prijatelji mogu saznati za bolest i zato su važne edukacije koje provodimo', dodaje predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju.

Objašnjava kako je važno shvatiti da to ovisi o vrsti epilepsije, što se razlikuje od osobe do osobe jer postoji mnogo vrsta epileptičkih napada - mogu biti kratkotrajni, u različitim frekvencijama ili se uopće ne javljaju, pa ni simptomi nisu isti jer ovise o dijelu mozga koji je zahvaćen, a neki od simptoma su trzaj ruke, smetenost, grčevi mišića i potpun gubitak svijesti.

>>> Melanie Griffith otkrila tajnu koju je skrivala godinama

I uzroci se razlikuju, pa su to kod djece najčešće prirođeni poremećaji mozga, porođajne traume, ozljede glave, infekcije i tumori, a kod odraslih moždani udari, tumori, infekcije i ozljede glave.

'Epilepsija se javlja se u svim životnim dobima, najčešće kod djece do deset godina i starijih od 65, ali svatko može oboljeti od epilepsije u bilo kojem trenutku života', ističe.

Na pitanje može li se epilepsija u potpunosti izliječiti odgovara kako je bolest izlječiva u tri četvrtine odraslih i polovice djece, tj. onih koji su duže vrijeme bez napadaja. Također, kod djece epileptički napadaji mogu nestati kada dođu u određenu adolescentsku dob.

>>> Liječenje epilepsije u djece medicinskom konopljom pokazalo odlične rezultate

'Liječenje zahtijeva individualni pristup, ali u načelu se odvija pomoću antiepileptičkih lijekova kojima se može dobro kontrolirati napadaje, a u težim slučajevima primjenjuje se kirurško liječenje', objašnjava.

Za pružanje pomoći osobi s epileptičkim napadom specijalistica neurologije Ana Sruk savjetuje sljedeće: 'Ne treba dopustiti da vas uhvati panika. Potrebno je mjeriti vrijeme epileptičkog napada i ako traje duže od dvije minute, odmah pozvati hitnu pomoć. Zatim je važno spriječiti tjelesne ozljede tako što se osobi pod glavu stavi mekani predmet poput jastuka, deke ili komada odjeće. Nikako ne treba osobi davati hranu i piće ili stavljati predmete između zubi. Također, ne treba pokušavati spriječiti grčenje mišića, odnosno kontrakcije, jer može doći do dodatnih ozljeda.'