Nova tehnika trebala bi omogućiti liječenje posljedica moždanog udara kao i fizičkih ozljeda mozga – od prometnih do ratnih.

Nažalost, do raširene primjene na ljudima moglo bi proći i dvadeset godina jer je metoda za sada testirana samo na miševima.

U svojoj studiji tim sa sveučilišta Ludwig-Maximilians u Muenchenu uspio je transformirati tzv. glija stanice koje pružaju podršku i zaštitu neuronima u aktivne neurone.

Glija stanice su druga glavna vrsta stanica u živčanom sustavu. Mnogo su brojnije od neurona te čine oko 50 posto ukupnog volumena moždanog tkiva. One omogućuju održavanje stalnih uvjeta u okolini neurona i prenose im hranjive tvari.

Cerebralni korteks vanjski je dio tkiva mozga koji je uključen u kontrolu pokreta, interpretiranje podataka osjetila, svjesno razmišljanje i pamćenje. Kod odraslih osoba u tom dijelu mozga prestaje stvaranje neurona – kada su oštećeni, oni se ne nadomještaju.

Kako funkcionira tehnika?

No njemački je tim miševima u mozak injekcijom ubrizgao viruse koji su imali dodatan dio genetskog koda. Na taj način potaknuli su NG2 glija stanice da se razviju u neurone. Tako regenerirano područje postalo je sposobno primati signale iz okolnih neurona.

Istom tehnikom jednoga dana bi se mogla liječiti i epilepsija i Alzheimer.

Znanstvenici su do sada oštećenja mozga nastojali izliječiti matičnim stanicama koje su uzgajali u laboratoriju. Međutim, novo istraživanje pokazuje da bi se on mogao regenerirati stanicama koje se već nalaze u mozgu.

Stručnjaci ističu da je pred njima još dosta eksperimenata te da kreiranje novih neurona neće obnoviti pamćenja koja su bila zapisana u uništenim dijelovima mozga.

'Regeneriranje neurona koji prenose osjetilne ili motoričke informacije bit će sigurno lakše obnoviti nego memorijske krugove', rekao je genetičar dr. Benedikt Berninger.

U svojoj studiji njemački je tim upotrijebio genetski modificirane retroviruse kako bi prenio gene za faktor transkripcije Sox2 koji ima važnu ulogu u razvoju matičnih stanica. Virusi ubrizgani u oštećene dijelove mozga okolnim su stanicama prenijeli genetsku informaciju. Pod njezinim utjecajem NG2 glija stanice pretvorile su se u neurone.

Mjerenja električne vodljivosti novih stanica potvrdila su da su se neuroni uključili u mrežu mozga te da primaju signale.

Neuroznanstvenica prof. Magdalena Götz kaže kako se nada da će u budućnosti transformaciju stanica moći poticati lijekovima umjesto virusima.

Svake godine u svijetu 15 milijuna ljudi doživi moždani udar. Nakon njega trećina oboljelih oporavi se do potpune samostalnosti s lakšim posljedicama, kod trećine je posljedica trajna invalidnost, a trećina odmah umire. Nova tehnika mogla bi značajno popraviti ove statistike.