Sada sve te usluge HZZO ukida, odnosno ne želi platiti naknadu za njihovo obavljanje liječnicima primarne zdravstvene skrbi. Oni se, shodno tome, više ne planiraju javljati na telefone u ordinacijama i vaditi krv te obavljati druge usluge, na koje su navikli njihovi pacijenti. To znači da ćete ubuduće, recimo, po recept za lijek morati otići do liječnika, a nećete moći, kao dosad, obaviti to telefonski.

Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora (HDOD), za tportal je kazao da će mjere koje predlaže HZZO smanjiti razinu zdravstvene zaštite, odnosno izravno su usmjerene protiv pacijenata.

'HZZO ima pravo donijeti takvu odluku, ali ona nije ni stručna ni financijski opravdana', smatra Soldo.

Naglašava da je riječ o jednostranoj odluci HZZO-a na koju su u HDOD-u uložili prigovor. Odluka HZZO-a će, navodi Soldo, dodatno zatrpati bolnice jer 'kad se pipa zatvori na jednom mjestu, procuri na drugom'.

'Troškovi će biti enormno veći u odnosu na ono što je HZZO dosad plaćao liječnicima obiteljske medicine', smatra predsjednik HDOD-a.

'Mi ćemo se snaći, ali pacijenti...'

Liječnici više neće biti stimulirani da vade krv u ordinacijama pa će pacijenti biti prisiljeni ići u najbliži laboratorij koji zna biti i po pet-šest kilometara udaljen od mjesta stanovanja, pogotovo u manjim sredinama.

'Riječ je o odluci koja će rezultirati smanjenjem kvalitete i standarda zdravstvene zaštite. Liječnici će se snaći s manjim prihodima, ali za pacijente je ova odluka jako loša', poručuje Soldo.

Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), kaže da su se u udruzi koju vodi žalili HZZO-u i usmeno i pisano tijekom savjetovanja jer smatraju da se radi o snižavanju kvalitete. Ogorčena je jer se stanje napokon počelo pomalo popravljati i sada se opet vraća na staro. Objasnila nam je da su im iz HZZO-a poručili da spomenute usluge spadaju u uobičajen dio organizacije posla obiteljskih liječnika. Drugim riječima, neka nastave raditi kao i dosad, a da im HZZO ne plati za te usluge.

Krolo kaže da je u današnje vrijeme velika telefonska navala na liječnike, a kako im to ni s čime nije stimulirano, ne vidi zašto bi se nastavili javljati na telefon.

Prema njezinu mišljenju, u poslu obiteljskih liječnika danas je mnogo administracije: naručuju pacijente na preglede u bolnicama, naručuju lijekove po nalogu bolničkih liječnika, pišu elektroničke recepte, ortopedska pomagala, bolovanja, putne naloge. 'Najmanje je medicine', žali se.

'Postali najskuplje plaćeni pisari...'

Poslove koje rade i koje su im 'uvalili' nekad su radili na šalterima u HZZO-u.

'Postali smo najskuplje plaćeni pisari HZZO-a, činovnici u zdravstvu. Ne možemo raditi svoj posao. A sada se ukida stimulacija da se oko toga i trudimo', poručuje Krolo.

Riječ je o dodatnom opterećenju, kaže, dodajući da je najbolje da ukinu takav način komunikacije, makar je u 21. stoljeću sve poželjniji, ali, ističe, naš HZZO smatra da to ne treba posebno stimulirati. 'Cilj im je da se smanji prihod primarne zdravstvene zaštite, a ostalo je nevažno', smatra Krolo.

Kaže da zbog odnosa i uvjeta rada nema interesa mladih kolega za obiteljskom medicinom te radije idu raditi u bolnice ili u inozemstvo. 'A i mi stariji vidimo sve manje smisla. Uskoro ćemo u penziju i ne znam tko će nas onda liječiti', negoduje Krolo.

Čeka se odluka HZZO-a

Treba vidjeti hoće li HZZO uvažiti primjedbe strukovnih udruga.

'Savjetovanje je završeno s jučerašnjim datumom, a treba im dva do tri tjedna da se usuglase pa da iziđu sa završnom formom', kazao nam je Soldo.

Krolo, poučena iskustvom, ne očekuje od HZZO-a da će odustati od te ideje.

'Damo stotine primjedbi, a oni to prime samo pro forma, neka bude znano da se razgovaralo, i naprave po svome', kazala nam je na kraju predsjednica KoHOM-a.