'Nakon današnjeg razgovora optimističniji sam nego prije', rekao je predsjednik Josipović nakon razgovora s Barrosom na marginama Kijevskog summita o sigurnoj i inovacijskoj uporabi nuklearne energije.

Po Josipovićevim riječima, sastanak s Barrosom je zapravo nastavak razgovora iz Zagreba, vođenih tijekom nedavnog posjeta predsjednika Europske komisije Zagrebu.

'Razgovarali smo i o haaškoj presudi i rečeno je kako haaška presuda ne utječe sama po sebi na naše pregovore, uostalom Haaški sud nije sud EU-a nego UN-a', kazao je Josipović i istaknuo da je poštivanje pravne države onaj element koji će biti presudan u odluci Europske komisije o tome ispunjava li Hrvatska uvjete iz poglavlja 23.

Ivo Josipović na marginama Kijevskog skupa također se sastao i s domaćinom, ukrajinskim predsjednikom Viktorom Janukovičem te razgovarao u bilateralnim odnosima dviju prijateljskih zemalja.

Kijevski skup završio je usvajanjem zajedničke deklaracije, u kojoj, među ostalim stoji da primjena najvišeg standarda sigurnosnih mjera u uporabi nuklearne energije mora biti prioritet u svim zemljama svijeta.

'Okupili smo se ovdje da bismo obilježili 25. godišnjicu černobilske tragedije i odali poštovanje njezinim žrtvama, a to je ujedno prigoda da se prisjetimo junaštva radnika koji su reagirali u danima nakon katastrofe', rekao je Josipović i naglasio da su se milijuni građana koji su živjeli u pogođenim područjima tijekom protekla dva desetljeća morali nositi i s materijalnim i s psihološkim učincima te strašne nesreće.

Hrvatski se predsjednik prisjetio tragedije u Fukushimii, šokiran razmjerom razaranja i tragičnim gubitkom mnogih života,i još jednom japanskom narodu izrazio najdublju sućut.

'Katastrofa u Japanu još je jednom pokazala granice ljudskih sposobnosti u očuvanju opasnih tehnologija od nesreća s katastrofalnim posljedicama. Moramo shvatiti da,očito moramo učiniti više kako bismo održali sigurnijim golemi arsenal nuklearnih elektrana širom svijeta', rekao je hrvatski predsjednik.

Istaknuo je i da je hrvatska vlada uvijek djelovala odgovorno i pridavala veliku važnost nuklearnoj sigurnosti, poštujući međunarodna pravila i obveze.

'Hrvatska je aktivna sudionica u svim glavnim međunarodnim ugovorima koji su važni za mirnodopsko korištenje nuklearne energije i konvencija vezanih za neširenje nuklearnog naoružanja', rekao je Josipović i dodao da je Hrvatska, unatoč razmjerno skromnim financijskim sredstvima, obećala donirati određeni iznos novca kako bi pomogla da mjesto černobilske nesreće do 2015. postane potpuno sigurno.

Sjećanje na tragediju koja je prije 25 godina pogodila Ukrajinu, koja je tada bila u sastavu Sovjetskog Saveza, nije izblijedilo, poručio je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon na skupu u Kijevu, a na sastanku su, među ostalima, govorili i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič te predsjednici i dužnosnici mnogih zemalja.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič izjavio je da je današnja donatorska konferencija ostvarila uspjeh 'bez presedana'.

Međunarodna donatorska konferencija sazvana je jer za završetak gradnje novog betonskog sarkofaga, kojim bi se 25 godina nakon nuklearne katastrofe trajno riješio problem černobilskog reaktora, nedostajalo 740 milijuna eura.

Organizirala ju je Ukrajina, zajedno s Europskom unijom i skupinom G-8 najrazvijenijih zemalja svijeta, kojom ove godine predsjeda Francuska.

Predsjednik EK Barroso najavio je da će EU odobriti 110 milijuna eura za izgradnju novog sarkofaga, a Rusija je obećala 45 milijuna eura. Hrvatska vlada je na prošlotjednoj sjednici donirala 1,1 milijuna kuna u tu svrhu.

Pariz želi brzo djelovanje kod nuklearne havarije

Francuski premijer Francois Fillon zauzeo se na summitu o 'nuklearnoj sigurnosti' u Kijevu u utorak za uspostavu 'sustava za brzo djelovanje' na međunarodnoj razini u slučaju nuklearne havarije kao što je ona u Fukushimi. 'Nakon katastrofe u Fukushimi, nemoguće je ostati pasivan', rekao je Fillon, pozivajući sudionike da 'preuzmu ambiciozne obveze u svezi s ispunjenjem najviših zahtjeva za sigurnost posvuda u svijetu'.

Svijet odvojio 550 milijuna eura za Černobil

Svjetske sile okupljene na donatorskoj konferenciji u Kijevu povodom obilježavanja 25. godišnjice Černobila, najveće nuklearne katastrofe u povijesti, odvojit će 550 milijuna eura za novi betonski sarkofag koji bi trajno riješio problem černobilskog reaktora. Dužnosnici okupljeni na konferenciji uvjereni su da ta svota nije konačna, već da će se skupiti dodatna financijska sredstva kako bi se poprište nuklearne katastrofe iz 1986. učinilo još sigurniji.