U okviru svojega dvodnevnog posjeta Srbiji predsjednik RH Ivo Josipović posjetio je danas pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srijemu što je bio i prvi posjet jednoga hrvatskog predsjednika Hrvatima u Srijemu. Za posjeta Srijemu Josipović je posjetio Šid, mjesto na granici s Hrvatskom, gdje se s tamošnjim Hrvatima susreo u crkvenom domu te obližnje selo Kukujevce koji su jedno od sela u Srijemu koje je 90-ih godina najviše stradalo.

U Kukujevcima Josipović je posjetio katoličku crkvu Presvetoga Trojstva koja je sagrađena 1770. godine, a danas je zapuštena, neobnovljena i pokradena. O onome što su Hrvati u Kukujevcima, kao i u Srijemu uopće, proživjeli, govori i podatak da je u ovom selu od nekadašnjih 1800 stanovnika više od 95 posto bilo Hrvata. U Kukujevcima danas živi svega 20-ak Hrvata, a od prognanih se nitko nije vratio.

– Ovdje su Hrvati proživjeli strašni progon za koji nikada nitko nije odgovarao. Posebno strašno je što su Hrvate iz Kukujevaca i Srijema tukli i protjerivali i pripadnici policije. Tukli su nas u kućama, na ulici kao i u samoj policijskoj postaji – rekao je Milan Cindrić, jedan od prognanih mještana Kukujevaca koji danas živi u Hrvatskoj te član Zavičajne udruge Kukujevčana. Kaže da su posebno strašni dani bili u studenom i prosincu 1991. godine, noć sa 29. na 30. srpnja 1992. godine te dani poslije Oluje, u ljeto 1995. godine.

– Sedam naših sumještana ubijeno je, od čega je njih šest masakrirano. Jedna 87-godišnja osoba iz obitelji Osoković 87 puta izbodena je nožem. Nakon Oluje prognani su i preostali Hrvati kada su došli Srbi iz Hrvatske te nas protjerali samo s vrećicama u rukama. Radićeva i Pinkijeva ulica sličile su u to vrijeme na Vukovar kada su Vukovarci napuštali svoj grad.

Nakon odlaska Hrvata seoska je crkva pojedincima koristila kao pilana, a jedno vrijeme u njoj su čuvane i koze. Na njoj je bio i natpis Smrt ustašama – rekao je Cindrić. Predsjednik Josipović rekao je nakon sastanka s Hrvatima iz Srijema da je čuo mnoge tužne ratne priče, ali i činjenice koje ohrabruju i pokazuju da se posljednjih godina situacija razvija na bolje.

– Riješen je proteklih godina niz problema, ali je isto tako ostalo i niz neriješenih i otvorenih pitanja. Zadaća i Hrvatske i Srbije je da se ljudima omogući povratak, a da je na njima da odluče hoće li se ili ne vratiti svojim kućama – rekao je Josipović pozivajući Hrvate iz Vojvodine da se na skorašnjem popisu stanovništva u Srbiji izjasne kao Hrvati jer je biti Hrvat u Srbiji čast i ponos te da se samo na taj način mogu ostvariti sva prava.

Progovorio je i o trenutačnim odnosima Hrvatske i Srbije napominjući da oni imaju uzlaznih i silaznih trenutaka, ali da je siguran da će se nesporazumi riješiti. O stradanjima Hrvata u Srbiji govori i činjenica da su mnoga nekada većinska hrvatska naselja etnički očišćena, a da se ni jedan od prognanih nije vratio u svoj dom. Ilija Cindrić, jedan od prognanih Hrvata, rekao je da se srbijanska policija aktivno uključivala u te radnje te da su govorili da će jednu polovicu protjerati silom, a da će ostali otići milom.

– Danas se nitko u Srbiji ne treba bojati reći da je Hrvat ili pripadnik bilo koje druge nacionalne manjine. I pokrajinska vlada zalaže se da se svatko kaže ono što jest jer je to naše bogatstvo – rekao je predsjednik vlade Vojvodine Bojan Pajtić, koji je bio jedan od domaćina Ive Josipovića. Uz Josipovića Hrvate u Srijemu posjetio je i ministar kulture u Vladi RH Jasen Mesić, srijemski biskup Đuro Gašparović te Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.