Predsjednik Republike Ivo Josipović večeras je kao totalni propust ocijenio to što u Hrvatskoj nije proveden koncept 'lump sum', odnosno financiranje sveučilišta putem cjelovitoga godišnjeg budžeta kako se, kazao je, financiraju uspješna sveučilišta diljem svijeta
Tu ocjenu predsjednik Josipović dao je na svečanosti u Društvu sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, gdje je 12 mladih znanstvenica i znanstvenika te umjetnika primilo nagrade toga društva za prošlu godinu.
Josipović je uvjeren kako su upravo kreativnost i darovitost mladih znanstvenika i umjetnika te autonomija sveučilišta jamstvo da sveučilišta budu pokretač razvoja i zato preporučuje da se kreira takav sustav znanosti i obrazovanja koji će to omogućiti.
Kako je rekao, 'plaši ga i trend birokratizacije znanosti' što smatra i izravnim negativnim utjecajem na autonomiju sveučilišta, ali se i nada da će mladi i inovativni ljudi smoći snage da u prvi plan dođe baš njihova znanstvena i umjetnička izvrsnost.
Predsjednik je svjestan da prolazimo kroz teško razdoblje, ali i podsjeća da, bez obzira na brojne promjene zakonskih rješenja u područjima znanosti i obrazovanja, nisu provedene nužne reforme. Za njega je razumljivo da u te sustave treba uvesti red i odgovornost, ali ne na način koji bi pogodovao birokratizaciji znanosti.
Osvrnuo se i na odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi iz Hrvatske i na taj problem dao je dva odgovora - prvi je da mladi odlaze zbog nedostatka posla i instrumenata koji bi jamčili nastavak njihova znanstvenog i umjetničkog rada, a drugi ideja Europe i europejstva koja mlade potiče da se 'ne zaključavaju u svoje prostore'.
Josipović je ukazao i na potrebu jednakoga vrednovanja prirodnih, humanističkih i društvenih znanosti te umjetničke djelatnosti. Jer, objasnio je, dok su prirodne i tehničke znanosti univerzalne s globalno prepoznatim 'faktorom odjeka' (impact), društvene znanosti, koje se bave temama nacionalne naravi, imaju snažan impact upravo na lokalnoj razini.
Zato je apelirao na nazočnog rektora Sveučilišta u Zagrebu Aleksu Bjeliša, kao i na cijelu znanstvenu i akademsku zajednicu, da uvažavaju razlike u znanstvenim područjima.
Nakon Josipovićeva izlaganja, predsjednik Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika, profesor emeritus Željko Horvatić posvjedočio je kako je 'ostao bez riječi' zbog ocjena i stajališta koje je iznio Predsjednik Republike.
Izrazio je i osobito zadovoljstvo zbog toga, istaknuvši kako riječima predsjednika Josipovića može dodati samo da 'sveučilišta nisu bespravna gradnja koja trebaju rušiti reformski buldožeri'.