'Govoriti o nasilju u školama ne možemo ako školu ne promatramo kao dio društva - sve što se događa u društvu, odražava se i u školama', kazao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović u uvodnom govoru. 'Vizija hrvatske vlade i MZOS-a je Hrvatska kao država slobodnih ljudi s ekonomijom utemeljenom na znanju, kao društvo jednakih šansi za sve, pri čemu je uloga obrazovanja na prvome mjestu", istaknuo je nadalje.

Prema izvješćima MZOS-a, u školskoj godini 2011.-2012. sveukupno je u osnovnim i srednjim školama zabilježeno 1577 slučajeva vršnjačkoga nasilja, od čega 1039 u osnovnim te 538 u srednjim školama. MZOS je u proteklom razdoblju poduzeo čitav niz aktivnosti koje su imale za cilj prije svega prevenciju vršnjačkoga nasilja, rekao je ministar.

Posebno je istaknuo dvije potpuno nove aktivnosti koje se provode od ove školske godine - kurikulum građanskog odgoja, u sklopu kojega se radi na suzbijanju nasilja u školama, te kurikulum zdravstvenog odgoja, kod kojega je naglasak na prevenciji. Donijet je i novi pravilnik o načinima postupanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u poduzimanju mjera zaštite prava učenika, pripremljeni su projekti za strukturne fondove, a Hrvatska od iduće godine jedina uz Francusku, Nizozemsku i Japan u sto svojih škola kreće s projektom 'Judo u škole', kazao je.

Potpredsjednica vlade RH i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić kazala je kako je suradnja između sustava socijalne skrbi i obrazovanja te policije izuzetno važna, no da je jednako toliko važno napraviti pomake i u sustavu pravosuđa. 'Jedino bržim rješavanjem slučajeva vršnjačkog nasilja šalje se dobra poruka: da je nasilje nedopustivo i da će se sankcionirati', poručila je Opačić, te izrazila nadu da će se sličan skup u skorije vrijeme organizirati i s djelatnicima centara za socijalnu skrb, kao još jedan način razvoja suradnje.

Uvodno izlaganje na temu 'Nasilje među djecom i mladima – čiji je to problem?' održala je ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba Gordana Buljan-Flander, koja je istaknula kako je riječ o izuzetno složenoj problematici koju je potrebno sagledati iz širokog kuta.

Prema podacima te Poliklinike, U Hrvatskoj je 19 posto djece doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja, dok je 8 posto tzv. 'provokativnih' žrtava, odnosno, onih koji i čine i doživljavaju nasilje, te jednako toliko djece koja čine nasilje. Prema podacima iz 2008. prikupljenih na uzorku od 2500 djece, u Hrvatskoj je različitim oblicima elektroničkog nasilja bilo podvrgnuto 15-20 posto djece, dok značajan broj njih i čini takvo nasilje.

'Kad pogledamo da je u tome uzorku čak 54 posto djece i mladih naišlo na neželjene seksualne sadržaje na internetu, 39 posto njih je doživjelo da ih se pita da se slikaju na seksualizirani način i pošalju takvu sliku osobi s kojom komuniciraju, od čega je šest posto djece to i učinilo, te da je svako treće dijete dobilo sliku bez odjeće ili u seksualiziranoj pozi od osobe s kojom je komuniciralo, zaista se moramo pitati tko je odgovoran da se taj problem počne rješavati', kazala je Buljan-Flander.

Uzme li se da čak 19 posto djece žrtava vršnjačkog nasilja u svijetu godišnje pokuša suicid, jasno je kako je riječ o izuzetno važnoj problematici kojoj je potrebno pristupiti na sustavan i organiziran način, naglasila je. Stručnjaci su mišljenja da retroaktivne i represivne strategije nemaju puno svrhe te preporučuju reagiranje na manja ometajuća ponašanja, kao i okretanje u smjeru suradnje umjesto okrivljavanja. Također, važno je razvijati prepoznavanje novih oblika nasilja među djecom. Pitanja na koja pritom treba odgovoriti su: gdje počinje i prestaje odgovornost škole, tko treba inicirati i održavati suradnju među institucijama, tko treba osigurati podršku nastavnicima, te kako poboljšati suradnju između škole i roditelja, rekla je Buljan-Flander.