Odavanje počasti privatno, na mjestu događaja ili iz izolacije te inicijative putem interneta zamijenili su u nedjelju uobičajenu proslavu obljetnice ustanka u varšavskom getu 1943. zbog pandemije koronavirusa.
Dana 19. travnja 1943. više stotina židovskih ustanika napali su naciste u poljskoj prijestolnici odlučivši radije da će umrijeti s oružjem u rukama nego završiti u plinskim komorama u nacističkom logoru Treblinki, na istoku Poljske, kamo je njemački okupator poslao više od 300.000 varšavskih Židova koji su živjeli u getu zatvoreni u neljudskim uvjetima.
Kao i svake godine u Varšavi, sirene su se oglasile u podne odajući počast ustanicima.
Veliki rabin Poljske Michael Schudrich, sa zaštitnom maskom na licu, izrekao je molitvu podno spomenika junacima geta, u nazočnosti više desetaka ljudi koji su poštovali preporučeni razmak nakon čega su prilazili jedan po jedan i polagali vijence.
Ove godine, sukladno mjerama u vrijeme epidemije, na ulicama nije bilo tradicionale podjele narcisa koje Varšavljani u velikom broju nose u zapučku. Taj je običaj potekao od posljednjeg vođe ustanka Mareka Edelmana koji je umro 2009. i koji bi svake godine polagao stručak žutih narcisa podno spomenika junacima geta.
Svojom bojom i oblikom narcisi podsjećaju na žutu zvijezdu koju su Židovi morali nositi u vrijeme nacizma.
Muzej povijesti poljskih Židova POLIN i Memorijalni muzej holokausta u Parizu planiraju putem interneta prenositi konferencije, dokumentarne filmove, svečanosti i umjetničke predstave na temu 77. obljetnice ustanka u varšavskom getu.
Godinu dana nakon napada na Poljsku u rujnu 1939., Nijemci su u Varšavi ustanovili posebnu četvrt za Židove. U njoj su zatvorili oko 480.000 ljudi koji su umirali od gladi i bolesti a 300.000 su deportirali u plinske komore u Treblinki, 80 km istočno od Varšave.
Ustanak u varšavskom getu koji je trajao od 19. travnja do 16. svibnja 1943. najpoznatiji je organizirani otpor Židova nacistima.